Nova statistika otkriva stvarnu sliku plaća u Hrvatskoj: Čak trećina zaposlenih prima do 1.085 eura

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj nastavila je rasti, no novi podaci Državnog zavoda za statistiku ponovno pokazuju koliko se službeni prosjek razlikuje od iznosa koji prima velik dio zaposlenih.

Prosječna mjesečna neto plaća za lipanj iznosila je 1.555 eura, dok je medijalna plaća bila 1.345 eura. To znači da je polovica zaposlenih primila neto plaću do 1.345 eura, odnosno najmanje 210 eura manje od službenog prosjeka.

U odnosu na svibanj prosječna neto plaća nominalno je porasla za 0,2 posto, a realno za 0,6 posto.

U odnosu na lipanj prošle godine nominalni rast iznosi 7,7 posto, dok su plaće realno, kada se uzme u obzir kretanje cijena, veće za 3,1 posto.

Još jasniju sliku hrvatskih plaća daju podaci o njihovoj raspodjeli.

Prema podacima DZS-a, deset posto zaposlenih primalo je do 889 eura neto, 20 posto do 979 eura, dok se 30 posto zaposlenih nalazilo na plaći do 1.085 eura.

Četrdeset posto zaposlenih primalo je do 1.206 eura, a granica koja dijeli zaposlene na dvije jednake polovice iznosila je spomenutih 1.345 eura.

Na drugoj strani ljestvice, granica za 20 posto najbolje plaćenih iznosila je 1.926 eura, dok je za ulazak među deset posto zaposlenih s najvišim plaćama trebalo prijeći 2.370 eura neto.

Od 988 do 2.330 eura, ovisno o poslu

Velike razlike postoje i ovisno o djelatnosti u kojoj je osoba zaposlena. Najviša prosječna mjesečna neto plaća u lipnju isplaćena je zaposlenima u zračnom prijevozu i iznosila je 2.330 eura.

Na potpuno suprotnom kraju nalazi se proizvodnja odjeće, gdje je prosječna neto plaća iznosila svega 988 eura.

Razlika između prosječnih primanja u te dvije djelatnosti tako iznosi čak 1.342 eura mjesečno.

Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u lipnju iznosila je 2.184 eura. U odnosu na svibanj nominalno je porasla za 0,3 posto, a realno za 0,7 posto.

Na godišnjoj razini bruto plaća nominalno je veća za 8,8 posto, a realno za 4,1 posto. Najviši bruto prosjek ponovno bilježi zračni prijevoz s 3.402 eura, a najniži proizvodnja odjeće s 1.316 eura.

Muškarci u prosjeku primaju 72 eura više

DZS je objavio i podatke o plaćama prema spolu za drugo tromjesečje ove godine, a oni pokazuju da razlika u prosječnim primanjima žena i muškaraca i dalje postoji.

Prosječna neto plaća žena u tom je razdoblju iznosila 1.514 eura, dok su muškarci u prosjeku primali 1.586 eura. Riječ je o razlici od 72 eura mjesečno u korist muškaraca.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna neto plaća žena porasla je za 7,1 posto, a muškaraca za 7,9 posto.

Razlika je vidljiva i kod bruto primanja. Prosječna bruto plaća žena iznosila je 2.122 eura, a muškaraca 2.230 eura, odnosno 108 eura više.

U financijama razlika gotovo 600 eura

Koliko se odnosi razlikuju od sektora do sektora najbolje pokazuju detaljniji podaci DZS-a.

U financijskim djelatnostima i osiguranju prosječna neto plaća muškaraca u drugom tromjesečju iznosila je 2.393 eura, dok je kod žena iznosila 1.815 eura. Muškarci su tako u prosjeku primali čak 578 eura više.

U zdravstvu i socijalnoj skrbi prosječna neto plaća muškaraca iznosila je 2.371 euro, a žena 1.851 euro, što predstavlja razliku od 520 eura.

No postoje i djelatnosti u kojima je situacija obrnuta. U građevinarstvu je prosječna neto plaća žena u drugom tromjesečju iznosila 1.417 eura, a muškaraca 1.275 eura, pa su žene u prosjeku primale 142 eura više.

Podaci DZS-a tako pokazuju da plaće u Hrvatskoj nastavljaju rasti, ali i da se iza prosjeka od 1.555 eura kriju velike razlike. Polovica zaposlenih prima do 1.345 eura, gotovo trećina do 1.085 eura, a na visinu primanja snažno utječu djelatnost u kojoj osoba radi, ali i spol.