U Zavičajnom muzeju Poreštine održano je predstavljanje digitaliziranih novina Adria i Porečki glasnik – prvih u nizu novinskih fondova obuhvaćenih projektom digitalizacije porečkih novina iz druge polovice 20. stoljeća.
O specifičnosti i značaju projekta govorila je ravnateljica porečkog muzeja dr. sc. Elena Uljančić, proces i rezultate digitalizacije detaljnije je predstavila viša kustosica i koordinatorica projekta Elena Poropat Pustijanac, dok je o važnosti takvog projekta za Grad Poreč, koji je i financirao projekt, govorio porečki gradonačelnik Loris Peršurić.
Ravnateljica muzeja Elena Uljančić naglasila je da je Porečki glasnik bio je jedinstven društveni i novinarski fenomen, koji je 13 godina bio kronika grada Poreča i porečke općine, te neizbježan izvor informacija koji je okupljao sve Porečane.
Osim toga, list je imao velike zasluge za razvoj novinarstva u Istri, ali i šire, jer su njemu stasali ponajbolji istarski novinari i urednici. Kvalitetom tiska, formatom i sadržajem list je u mnogočemu nadišao lokalni značaj. Posebno je to odnosi na pojavu humorističko-satiričkog priloga La kost, koji je započeo izlaziti u Porečkom glasniku, a nastavio u Glasu Istre a koji je do prošle godine bio najdugovječniji i, uz Feral Tribune, ponajbolji satirički prilog u Hrvatskoj.
Gradonačelnik Peršurić je istaknuo da iza ovoga projekta stoji puno samozatajanoga rada i truda muzejske struke, te da je Grad Poreč-Parenzo rado podržao financiranje digitalizacije svojih porečkih novina. Podsjetio je da se ove godine u obnovu muzeja i porečke kulturne baštine ulažu značajna sredstva.
Koordinatorica projekta - viša kustosica Poropat Pustijanac pobliže je predstavila kontekst u kojem je nastala ideja o digitalizaciji porečkih novina. U Zavičajnom muzeju Poreštine čuvaju se primjerci više lokalnih novina iz druge polovice 20. stoljeća, među kojima se izdvajaju listovi hotelsko-turističkih poduzeća – Glasnik Plave lagune, Rivierin Naš glas i Anita te list za društvena pitanja općine Poreč 30 dana i list udruženog rada Poreštine Adria, kasnije preimenovan u Porečki glasnik.
Ove su novine izrazito tražene od strane muzejskih korisnika i predstavljaju nezaobilazni izvor za poznavanje i proučavanje novije povijesti Poreča i Poreštine od 1970-ih do sredine 1990-ih. Stoga je porečki muzej odlučio iskoristiti najsuvremenije tehnološke potencijale kako bi se osigurala što šira pristupačnost zavičajnim novinskim fondovima.
U prvoj fazi digitaliziran je list Adria, pokrenut od strane Poslovne zajednice Adria 1982. kao radnički informativni list udružene privrede Poreštine, a godinu dana kasnije preimenovan u Porečki glasnik. Porečki glasnik tada, osim glasila općinske privrede postaje i općinsko glasilo, koje je tijekom 1980-ih imalo značajnu financijsku podršku privrede i politike unutar najrazvijenije općine u SR Hrvatskoj.
Sve je to omogućilo, zaključila je Pustijanac, da list postane respektabilan i priznat i izvan lokalnih granica. Sredinom 1990. Porečki glasnik je registriran kao poduzeće za informativnu, propagandnu i izdavačku djelatnost s potpunom odgovornošću. Tijekom 1991. došlo je do prestanka financiranja iz općinskog budžeta, ali su unatoč otežanim uvjetima rada, financiranja i poslovanja novine opstale do 1994.
Novinari Porečkog glasnika su pratili aktualne političke događaje, gospodarstvo, turizam, manjinsku problematiku, kulturu, popularnu kulturu, estradu i sport na području Poreštine. Sadržavao je podlistak Fora le Porte na talijanskom jeziku, ABC podlistak školaraca Poreštine, humorističko-satirički prilog La kost i druge stalne rubrike, a objavljivao je i litererarne priloge na čakavskom dijalektu. To je potvrdio, uz nekoliko novinarskih anegdota, i Goran Prodan, jedan od urednika lista, koji je prisustvovao predstavljanju.
Stvorene su digitalne zbirke koje uključuju preko 280 brojeva i gotovo 6500 stranica
Adria i Porečki glasnik su svoju digitalnu verziju, osim zbog svoje informativne i kvalitativne vrijednosti, dobili prigodom 40. obljetnice pokretanja lista – objasnila je Poropat Pustijanac.
Projekt je realiziran u suradnji s tvrtkom Link2 iz Zagreba. Postupak digitalizacije je uključivao skeniranje i obradu građe u OCR programu, odnosno korištenje tehnologije za tzv. optičko prepoznavanje znakova. Stvorene su tako digitalne zbirke, odnosno novinski fondovi, sa svim metapodacima, koji se mogu pronaći na digitalnoj platformi http://www.dostupnaproslost.muzejporec.hr/ .
Digitalizirana su kompletna godišta, ukupno njih 13, preko 280 brojeva i gotovo 6500 stranica različitog formata. Novine je moguće pretraživati prema godištima, brojevima i ključnim riječima, što će svakako olakšati i ubrati pretraživanje od strane korisnika.
Digitalizacijom lokalnih novina, vjeruju se u porečkom muzeju, omogućit će se njihova dostupnost mnogobrojnim i različitim korisnicima (istraživačima, novinarima, studentima, učenicima, općem čitateljstvu), olakšati pristup građi na daljinu i osigurati kvalitetnije pretraživanje sadržaja prema različitim kriterijima, te se istodobno zaštiti izvornici.