Slovenska stručnjakinja o sječi ladonja na Giardinima: Stoljetna stabla treba sačuvati!

Prošlog je tjedna u Puli u organizaciji Građanske inicijative Protiv sječe! održano vrlo zanimljivo stručno predavanje jedne od najpoznatijih slovenskih arboristica i stručnjakinja iz područja arborikulture, mariborčanke Tanje Grmovšek.

U solidno popunjenoj Dvorani Pula Fakulteta ekonomije i turizma “dr. Mijo Mirković”, Grmovšek je nizala primjer za primjerom, od rodnog Maribora, Kranja i Škofje Loke do Brežica i ostalih slovenskih gradova, pritom objašnjavajući da je u većini slučajeva daleko isplativije staro “generacijsko stablo” (ono starije od 80 godina) sačuvati i zaštititi, nego li ga posjeći.

Nemoguće je u detalje prenijeti sve što je Grmovšek te večeri Puležankama i Puležanima ispredavala, jer, njena je prezentacija odista bila detaljna i bogata činjenicama i argumentima utemeljenima na preko 20 godina profesionalnog rada i iskustva iz dotičnog područja, te mnogim certifikatima i edukacijama koje je prošla. Naprosto je trebalo doći i ovo poslušati.

Građani koji su na predavanje došli sa zanimanjem za pulske ladonje nisu ostali zakinuti za informacije. Naime, Grmovšek je rekla da je obišla ladonje ne samo na Giardinima nego i na Kolodvorskoj, i da je potrebno učiniti sve što je u ljudskoj moći da se svako stoljetno stablo sačuva. Jer, kako je rekla, “mala stabla su mala korist, dok su velika stabla velika korist za grad!”

Grmovšek je navela kako je poznato da zbog klimatskih promjena i podizanja temperature novozasađena stabla uskoro neće imati šanse doživjeti niti 50 godina, a kamoli više, te je utoliko važnije da čim prije detaljno popišemo, kategoriziramo i sačuvamo svoja vrijedna generacijska i povijesna stabla, jer kada su jednom prošla kušnju prvih 50 godina, stabla razviju otpornost i snagu te nakon toga mogu doživjeti i 300, 400 pa i više godina – ali uz obavezan uvjet da ih se ne dira!

Jer, veli Grmovšek, orezivanje stabala nešto je što čovjek čini radi sebe, a ne radi njih. Stablima nije potrebno orezivanje, dovoljno je da ih se pusti na miru i stabla će normalno rasti i živjeti. “Čovjek je taj kojemu svaka sitnica smeta, pa mu smeta ona grana, pa mu smeta ova, tako da u koncu on orezivanjem stabla ranjava, a nestručnim orezivanjem može im nanijeti i smrtonosne rane.” – kazala je Grmovšek.

U jednom trenutku rasplamsala se rasprava na temu europskih standarda orezivanja drveća. Naime, koordinator Građanske inicijative Protiv sječe! Petar Ćurić rekao je da Pula Herculanea “ne treba izmišljati toplu vodu, a pogotovo ne od 2021. kada su i službeno usvojena i u javnost plasirana tri dokumenta na razini Europske unije, a tiču se ispravnog orezivanja, sadnje i zaštite stabala” – na engleskom: European Tree Pruning Standard, European Tree Planting Standard i European Cabling & Bracing Standard, te su sva tri na raspolaganju besplatno na stranicama Europskih arborikulturnih standarda http://www.europeanarboriculturalstandards.eu/

Na to se iz publike za riječ javila Tatjana Mandić Bulić, dugogodišnja voditeljica hortikulture u Pula Herculanei, rekavši da su oni sa time upoznati – a na što je Ćurić uzvratio da je potražio na internetu postoji li hrvatski prijevod, ali je pronašao samo verziju iz 2005, i to na mrežnim stranicama Hrvatske udruge za arborikulturu - i ne besplatnu nego uz nadoplatu!

Na to je pak Grmovšek reagirala kazavši da takve stvari ne smiju biti uz naplatu, jer se radi o dokumentu na razini Europske unije, te kao takav mora biti preveden na svaki od jezika država članica EU i ima biti na raspolaganju potpuno besplatno, a na što je Mandić Bulić replicirala da postoje hrvatski prijevodi i najnovijih dokumenata, ali da je doslovno prevedeno prije šest-sedam mjeseci – a na to joj se Ćurić obratio u ime članica i članova Građanske inicijative Protiv sječe, te ju javno zamolio može li se obvezati da će te prevedene dokumente Pula Herculanea učiniti dostupnima svim građankama i građanima Pule, na službenim stranicama Grada Pule, u dijelu predodređenom za hortikulturu? – a što je Mandić Bulić prihvatila.

Možda je najpotresniji dio predavanja bio onaj vezan za zeleni katastar.

Naime, Grmovšek je u više navrata naglašavala, ne samo važnost postojanja zelenoga katastra, već i važnost da se on aktivno koristi jednom kada je kreiran, a naravno da je u tom smislu najvažnije da postoji tim ljudi odgovornih za redovito osvježavanje i nadopunjavanje podataka u katastru.

Tom je prilikom kao ilustraciju navela situacija iz 2009., kada je Grad Maribor posjedovao zeleni katastar, ali jedno vrijeme ga zaposlenici nisu dopunjavali pa je postao neupotrebljiv, da bi onda od 2011. nadalje, preraspodijelom kadrova, katastar nanovo oživio “ te danas uživa već svoju treću, digitalnu inkarnaciju” – kazala je Grmovšek.

Petar Ćurić, koordinator inicijative, ali i svojevrsni moderator ove tribine, na to je ukazao na činjenicu da “ovdje slušamo kako su neki gradovi imali već 2009. zeleni katastar, pa su ga malo zaboravili, pa su ga malo obnovili, pa sada imaju i neku novu, moderniju verziju istog - primjerice Ljubljana je svoj prvi katastar dobila još davne 1998. godine – a mi ovdje u Puli još uvijek nismo sposobni pokrenuti niti onu početnu “nultu verziju” što je za krajnju osudu!” – zaključio je Ćurić.

Iz Građanske inicijative Protiv sječe! potvrdili su da ne planiraju odustati od svojih zahtjeva te će nastaviti organizirati ovakve i slične tribine dokle god pulska gradska vlast na čelu sa gradonačelnikom Filipom Zoričićem ne izvrši ono što je na sastanku u ožujku prihvatila učiniti.

Za sljedeću tribinu potvrđen je jedan od najpoznatijih austrijskih arborista iz Beča, a iz inicijative najavljuju i da će toj tribini najprije prethoditi protestni skup na Forumu, ispred Komunalne palače, sa žviždaljkama i pištaljkama na kojemu očekuju da im se pridruže i građani.

Ostavite komentar