Hrvatska liječnička komora predstavila zabrinjavajuće rezultate: Nezadovoljstvo specijalizanata ne jenjava

Zdravstveni sustav je prenapregnut, liječnici specijalizanti preopterećeni, a njihovo nezadovoljstvo ne jenjava, pokazuje drugi val longitudinalnog istraživanja Studija hrvatskog liječništva.

Slika je to generacija liječnika na kojima bi u budućnosti trebao počivati hrvatski javni zdravstveni sustav. Specijalizanti često rade i u svoje slobodno vrijeme, i kad su bolesni, vrlo često rade na više radilišta u bolnici, a prosječno godišnje odrade više od 300 prekovremenih sati, priopćila je Hrvatska liječnička komora.

Priopćenje prenosimo u cijelosti. “Naši specijalizanti kronično su, uslijed prevelikog radnog opterećenja, iscrpljeni. Unatoč značajno povećanom radnom naporu u odnosu na 40 satni radni tjedan, svaki drugi liječnik ne stiže sve radne obveze obaviti unutar radnog vremena i nezadovoljan je s vremenom koje ima na raspolaganju za pacijente. Činjenica je da je godišnji ukupni broj prekovremenih sati specijalizanata smanjen za 29% u odnosu na 1. val ovog istraživanja.

Međutim, taj osjećaj stalne utrke s vremenom koje mladi liječnici imaju u radu s pacijentima jedan je od glavnih izvora nezadovoljstva i premorenosti. Stoga ne iznenađuje niska razina njihovog zadovoljstva ravnotežom privatnog i poslovnog života koja je 5 na skali od 1 do 10”, objašnjava predsjednik Povjerenstva HLK-a za mlade liječnike dr. Nikola Prpić.

Dodatan izvor višegodišnjeg nezadovoljstva leži u neodgovarajućem sustavu specijalističkog usavršavanja u kojem svaki drugi liječnik nikada nije razgovarao s glavnim mentorom o planu specijalizacije te je vrlo rijetko ili nikada dobio od mentora povratnu informaciju o kvaliteti svojeg rada. Mladi liječnici nezadovoljni su kako mogućnostima stjecanja novih praktičnih vještina (41 %) tako i kvalitetom dobivenih kompetencija (53 %).

"Sustavni problemi u edukaciji i dalje nisu riješeni"

Rezultati su gotovo identični onima iz 2022., što pokazuje da su sustavni problemi u edukaciji i dalje neriješeni. Dubinu razočaranja današnjih specijalizanata najbolje ocrtava poražavajući podatak da bi medicinu ponovno studirao tek svaki treći specijalizant (36 %) što je značajan pad u odnosu na 2022. kada je to tvrdio svaki drugi specijalizant (49 %).

Zabrinjavajući je podatak da 74 % specijalizanata smatra da im je plaća neadekvatna, a zadovoljstvo plaćom ocijenili su školskom ocjenom “dovoljan” (4,5 na skali od 1 do 10). Više od polovice mladih liječnika povremeno razmatra opciju odlaska u inozemstvo što je zabrinjavajuće i gotovo nepromijenjeno u odnosu na 2022. godinu.

Sagledavši rezultate istraživanja, Hrvatska liječnička komora ističe da oni potvrđuju obrasce uočene u istovjetnom istraživanju provedenom prije tri godine: preopterećenost i iscrpljenost, neodgovarajuće specijalističko usavršavanje, nedovoljno vremena za pacijenta te nezadovoljstvo i plaćom i uvjetima rada. Sustav opstaje primarno zahvaljujući predanosti i žrtvi specijalizanata i svih ostalih liječnika, što dugoročno nije održivo. Ključno je unaprijediti sustav specijalističkog usavršavanja, smanjiti broj prekovremenih sati, osigurati dovoljno vremena za pacijente i uvesti pravedniji sustav nagrađivanja mladih liječnika.

“Ponavljamo poruku koju smo već poslali zdravstvenoj administraciji. Postojeći sustav specijalizacija je nezadovoljavajući i zastario, a liječnici kroz njega ne dobivaju potrebnu razinu znanja i vještina. Tražimo provođenje reforme specijalističkog usavršavanja kroz nacionalno raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija uz značajno unaprjeđenje mentorstva. HLK je spreman preuzeti odgovornost za upravljanje ovim iznimno značajnim procesom usavršavanja liječnika i njegovo reformiranje”, zaključuje predsjednik HLK-a docent dr.sc. Krešimir Luetić", navodi se u priopćenju.