Movember je već tradicicionalno poznat kao pokret obilježavanja studenog kao mjeseca zaštite zdravlja muškaraca u kojem je fokus usmjeren na zdravstvene probleme koji pogađaju muškarce, među kojima je svakako rak prostate.

Međutim, diljem Europe sve više se šalje snažna poruka kako briga o muškom zdravlju i skrb oboljelih od raka prostate treba ostati cjelogodišnji prioritet! Premda je Health Hub kao policy think tank tijekom studenoga prioritizirao rak prostate kroz inicijativu „Riješimo muški problem!“, svoju misiju simbolično nastavljamo odmah po završetku Movembera jer ovakva problematika ne poznaje vremenske i prostorne granice. Više u priopćenju koje prenosimo u cijelosti.

Stručnjaci iz projekta „Let‘s Talk Prostate Cancer“ ističu kako je muškarcima često teško potražiti pomoć ili otvoreno razgovarati o svojim zdravstvenim problemima.

Šokantno, nedavno istraživanje u Danskoj otkrilo je kako se svega jedan od pet muškaraca u dobi od 25 do 39 godina osjeća ugodno razgovarajući o svojim emocijama i zdravstvenim problemima sa svojim liječnikom obiteljske medicine. Ova nevoljkost obično je povezana s društvenim tabuima i stigmama specifičnim za muškarce, koji se često zanemaruju pri osmišljavanju pri kreiranju procesa liječenja.

Ovaj je propust zabrinjavajući obzirom na to da su muškarci suočeni s nerazmjernim teretom bolesti koji se može spriječiti i liječiti, osobito ako se rano otkrije. Primjerice, rak prostate može imati značajno poboljšane ishode s ranom dijagnozom i komplementarnim terapijama kao što su savjetovanje i fizioterapija. Europske i nacionalne zdravstvene politike trebaju promišljati o ovakvom specifičnom pristupu za muško zdravlje. Od 2011. godine nije objavljena nijedna specifična publikacija o zdravstvenim politikama posvećenim zdravlju muškaraca.

Neke države mogu nam biti inspiracija da slijedimo njihove najbolje prakse poput Irske koja je postigla značajan napredak u fokusiranju na zdravlje muškaraca kroz Nacionalnu politiku i akcijski plan za zdravlje muškaraca (2008.). No Hrvatska radi važne iskorake za budućnost s Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka prostate što nas svrstava među prve države u Europi i svijetu koje provode ovaj program.

'Nažalost, kod mnogih bolesnika bolest se dijagnosticira u uznapredovanoj fazi'

„Rak prostate najčešća je vrsta karcinoma i uzrok smrti u Hrvatskoj kod muškaraca. Iako prevencijom i modernom medicinom imamo sve preduvjete preokrenuti ovaj negativni trend, nažalost prema posljednjim pokazateljima, kod mnogih bolesnika bolest se dijagnosticira u uznapredovanoj fazi koja onemogućuje povoljne ishode liječenja.

Navedeno čini više nego dovoljan motiv ovoj Vladi i zdravstvenoj administraciji da mobilizira sve resurse i krene u ciljanu borbu protiv raka prostate pokretanjem Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate što nas svrstava među prve države u Europi i svijetu koje provode ovaj program.

Ovaj značajan pothvat rezultat je Povjerenstva za izradu nacrta Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka prostate, osnovanog još u svibnju ove godine, pod vodstvom akademika Željka Kaštelana.“, istaknuo je ministar zdravstva izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med. povodom obilježavanja mjeseca borbe protiv raka prostate globalno poznatog pod nazivom „Movember“.

'Ima prostora za poboljšanje ukupne prognoze i rizika povezanih s rakom prostate u hrvatskoj populaciji'

Preživljenje od raka prostate varira od države do države, no neki podaci ukazuju da još uvijek trebamo težiti onim državama u kojima je petogodišnje preživljenje 90%. „Stopa 5-godišnjeg preživljenja od raka prostate u našoj zemlji je oko 70% što je značajno lošije od 90% koliki iznosi u mnogim zapadnim zemljama.

Već sam naglasio da je jedan od razloga nepostojanje organiziranog probira za rak prostate te posljedično veći postotak bolesnika koji se inicijalno dijagnosticiraju s metastatskom bolešću.“, izjavio je prof. dr. sc. Tomislav Omrčen, dr. med. (specijalist onkologije i radiologije s Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC Split).

Iako nema pouzdanih podataka o zastupljenosti PSA testiranja u Hrvatskoj, osnovni epidemiološki parametri iz Digitalnog atlasa raka prostate pokazuju da ima prostora za poboljšanje ukupne prognoze i rizika povezanih s rakom prostate u hrvatskoj populaciji u odnosu na ostale države Europe.

'Zemlje koje ulažu više u liječenje raka imaju tendenciju postizanja boljih ishoda za pacijente'

Hrvatska je prema Digitalnom atlasu raka prostate među zadnjih 10 zemalja EU po broju građana koji imaju pristup urologu, sa stopom od 34.615 stanovnika na jednog urologa. Situacija nije bolja niti s ostalim specijalistima poput radioterapeuta i onkologa, te je važna dostupnost kompetentnim stručnjacima i centrima izvrsnosti kako bismo postigli željene ishode liječenja.

Dr.sc. Marin Prpić, dr. med. (specijalist onkologije i radioterapije s Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC Sestre milosrdnice) istaknuo je: „Svakako je jedan od važnih faktora izdvajanje za liječenje, odnosno koliko sredstava se potroši za liječenje po osobi. U 2018. godini izravni trošak od raka u Hrvatskoj je iznosio 61 € po osobi, što je bilo znatno manje od europskog prosjeka od 154 € po osobi.

Studije su pokazale da one zemlje koje ulažu više u liječenje raka imaju tendenciju postizanja boljih ishoda za pacijente. Postoje razlike u dostupnosti pojedinih opcija liječenja u pojedinim Europskim zemljama. Dostupne su gotovo sve novije opcije liječenja, ali naravno da bi se većim izdvajanjem dodatno poboljšala onkološka skrb za ovu veliku skupinu bolesnika.“

'Bolest se javlja u sve mlađim životnim kategorijama'

Dr. Dag Zahirović (specijalist radiologije i onkologije s KBC Rijeka) poziva na cjelogodišnju svijest o raku prostate i veću ulogu pacijenata zbog sve mlađih građana koje bolest zahvaća: „Svjesnost o karcinomu prostate kao vodećem zdravstvenom problemu muške populacije je niska. Javno mnijenje je takvo da zaključuje kako je riječ o bolesti vrlo stare populacije što ne odgovara istini.

Bolest se javlja u sve mlađim životnim kategorijama pa samim time ima sve veći upliv na cjelokupno društveno funkcioniranje, a ne samo na pojedinca i ograničeni broj pojedinaca. Muškarci bi se trebali ugledati na organizaciju i djelovanje udruga koje okupljaju bolesnice oboljele od karcinoma dojke i sve one koji žele i mogu doprinijeti liječenju i pomoći ovom dijelu populacije.“

Dr. sc. Maja Drežnjak Madunić (specijalist onkologije i radioterapije sa Zavoda za onkologiju KBC Osijek) istaknula je važnost cjelogodišnjeg zdravstvenog opismenjavanja: „Potrebno je razgovarati s muškarcima u svojoj obitelji o svojoj obiteljskoj povijesti i zdravlju prostate, te potaknuti muškarce u svojim životima da to učine i raspitaju se o preventivnim pregledima, PSA testiranju i redovitim sistematskim pregledima.

'Vaše zdravlje je vaša super moć, koristite je mudro!'

Savjet muškarcima diljem Hrvatske da „riješe ovaj muški problem“: Vaše zdravlje je vaša super moć, koristite je mudro!“ Predsjednik European Cancer Organisation, Andreas Charalambous, pozvao je sve dionike na akciju u cjelogodišnjoj borbi protiv raka prostate. „U sadašnjem mandatu postoji jedinstvena prilika da se EU bavi rakom prostate kao političkim prioritetom. No je li samo (zdravstvena) politika dovoljna? Politika treba akciju!”, zaključio je!

„Pozivam odgovorne u zdravstvenom sustavu da rade na omogućavanju bolje dostupnosti najboljoj skrbi za oboljele od raka prostate kroz veći broj specijalista koji sudjeluju u liječenju raka prostate, najsuvremeniju dijagnostiku, najsuvremeniju radioterapijsku opremu kao i opcije sustavnog liječenja.

Za kraj, naglašavam važnost multidisciplinarnog pristupa dijagnosticiranju i liječenju raka prostate kroz koji se postižu najbolji ishodi bolesnika s rakom prostate.“, zaključio je prof. dr. sc. Omrčen o „rješavanju muškog problema“ koji treba ostati prioritet i nakon Movembera.