Božićni običaji pa tako i konzumacija tradicionalnih jela posljednjih su desetljeća sve više komercijalizirani. Klasika se uglavnom zapostavlja, pa je i ova godina na ispraćaju (zahvaljujući nemilim događajem zvanim koronavirus) lijepa prigoda da se podsjetimo na tradiciju i običaje u kulinarstvu.
Što se u svijetu priprema za blagdanski objed kada se obitelj okuplja i kiti božićno drvce ovisi o zemljama u kojima se nalazite.
U slučaju susjedne Italije na badnje se večer tradicionalno poslužuje jelo od jegulje, dok se božićni ručak sastoji od juhe s tjestenimom i kuhanog ili pečenog pjetla.
Kuhane kobasice i krumpir salata u Njemačkoj su najpopularnija opcija za božićni objed, baš kao i puding od šljiva sa skrivenim ‘blagom’ u kojem uživaju Englezi.
Francuzi će se pogostiti čokoladnom tortom u obliku debla kojeg nazivaju ‘La Buche de Noel’, dok će se Nizozemci zasladiti slasnim krafnama.
Šveđani će se veseliti svom’švedskom stolu’ na kojem će naći kaša od riže s cimetom, male kobasice i dimljena jegulja. Njihovi susjedi Norvežani uživat će u bakalaru, svinjskim kotletima i naravno, božićnom mesnom štrucom dok će se Finci pogostiti makaronima, repom, mrkvom i krumpira odnosno sa šunkom ili puretinom.
U Portugalu tradicionalno božićno jelo podrazumijeva slani bakalar s kuhanim krumpirom koji se jede točno u ponoć, dok Španjolci, također u vrijeme kad sat otkuca dvanaest puta za svoje će zdravlje i jačinu pozobati ju dvanaest zrnaca grožđa za dvanaest sretnih mjeseca u godini.
Stanovnici SAD-a pogostit će se puricom, povrćem I raznim umacima, a Rusi pitom i knedlama s mesom.
Božićna večera u Latviji se sastoji od kuhanog smeđeg graška s umakom od pancete, kupusa i kobasica dok se u Turskoj preferira purica.
U Južnoj Africi Božić je za vrijeme vruće ljetne sezone i tada se konzumira tradicionalna purica, dok Australijanci također u ljetno doba Božića pripremaju roštilj dok kao slasticu poslužuju sladoled ili sorbet, možda čak i na plaži.
Ostavite komentar