U Rovinju 1891. godine otvorena postaja berlinskog akvarija DANAŠNJI CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE MORA
Lokacija u Rovinju odabrana je zbog čistoće mora te velike raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta na relativno malom području plitkog mora, kao i vrlo dobre željezničke povezanosti Rovinja s Trstom, Berlinom i mnogim glavnim gradovima Europe.
Povijest.hr
10 Svibanj 2025 I 11:57
Institut Ruđer Bošković
Davne 1891. godine osnovana je zoološka postaja berlinskog akvarija u Rovinju, a svečano otvaranje instituta održano je 10. svibnja.
Lokacija u Rovinju odabrana je zbog čistoće mora te velike raznolikosti biljnog i životinjskog svijeta na relativno malom području plitkog mora, kao i vrlo dobre željezničke povezanosti Rovinja s Trstom, Berlinom i mnogim glavnim gradovima Europe.
Podršku u ovom iskustvu pružili su im prof. dr. sc. Bojan Hamer i doktorand Luca Privileggio iz Centra za istraživanje mora u Rovinju, Instituta Ruđer Bošković, za aktivnosti na kopnu, dok je prof. Daniele Suman nadzirao podvodni popis.
Matuličić je rasprostranjen diljem Sredozemnog mora i istočnih obala Atlantika, a iako nije invazivna vrsta, njegovo učestalije pojavljivanje na sjeveru Jadrana znanstvenici povezuju sa zagrijavanjem mora.
19:00Prije 211 d29.08.2025
Okolica zoološke stanice oplemenjena je i malim botaničkim vrtom sa sredozemnom kopnenom florom.
Ubrzo nakon osnutka zoološka stanica dobiva znanstvenu važnost te u nju dolaze mnogobrojni znanstvenici iz čitave Europe. Vremenom se Institut širi, a pod vodstvom dr. Otta Hermesa provode se prva planktološka istraživanja.
Radi li se o zagađenju ili prirodnoj pojavi? Detalje nam je otkrila Daniela Marić Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u Centru za istraživanje mora Rovinj Instituta Ruđer Bošković.
14:09Prije 263 d08.07.2025
Izbijanjem Prvog svjetskog rata dolazi do stagnacije Instituta, a gotovo čitava književna građa premještena je iz Rovinja u Trst. Nakon rata Institut je pod zajedničkom talijansko-njemačkom upravom i doživljava vrhunac svojeg djelovanja u istraživanju Jadrana. Tijekom Drugog svjetskog rata rad ustanove se gotovo potpuno ugasio, a zbirka od oko 1.000 životinjskih vrsta i herbarij premješteni su u Italiju.
Institut prestaje s radom 1945. godine, da bi se ponovo pokrenuo tri godine kasnije. Tada dobiva ime Institut za biologiju mora, a administrativno je podređen Institutu za oceanografiju i ribarstvo sa sjedištem u Splitu. Za potrebe istraživanja nabavljen je i motorni brod Bios.
Turistička zajednica grada Rovinja-Rovigno
Tijekom 1960-ih rovinjski institut se udružuje sa Radiološkim laboratorijem instituta Ruđer Bošković pod nazivom Centar za istraživanje mora (CIM), s laboratorijima u Rovinju i Zagrebu. Nakon potonuća broda Bios (1969.), nabavljen je isluženi minolovac Vila Velebita, preuređen u svrhu znanstvenog istraživanja mora. U tom razdoblju preuređen je i moderniziran akvarij, povećani su kapaciteti knjižnice i studentskih praktikuma, a nabavljena je i motorna brodica Burin.
Danas je glavna atrakcija Instituta popularni akvarij s više od sto godina tradicije. Troznamenkasti broj morskih vrsta i organizama koje koji žive u akvariju pravi je mamac za brojne posjetitelje.
Okupljanje sudionika predviđeno je u 9 sati ispred zgrade Općine Vižinada, dok je početak vožnje u 10 sati, a nakon otprilike dva sata vožnje, sudionike očekuje zajednički ručak i druženje.
Predstava koja se nadovezuje na roman Solaris Stanisława Lema i istoimeni film Andreja Tarkovskog, otvara teme drugosti i samospoznaje kroz motiv “gostiju” – povrataka koji nisu odgovor, nego ogledalo.
Napušteni Dvigrad iznad Limskog zaljeva stoljećima skriva brojne tajne, a jedna od najpoznatijih legendi govori o blagu gusara Henryja Morgana koje nikada nije pronađeno.
Tijekom dva dana predstavit će se dvadeset izlagača, a program uključuje degustacije, gastro radionice uz Masterchefove Ivanu Božac i Morisa Vareška u subotu te Sanju i Seada Bojić u nedjelju, teranino & paint radionicu te natjecanje u izradi koktela.
Tijekom večeri autorica je pročitala odabrane ulomke iz knjige te publici približila proces njihova nastanka, stvarajući pritom neposrednu i toplu atmosferu. Program je upotpunio i spontani trenutak pjevanja, koji je dodatno obogatio ovo književno druženje.
U noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka, kazaljke se pomiču s 2 na 3 sata, što znači sat vremena sna manje i službeni početak ljetnog računanja vremena.
Dok posjetitelji napuštaju Kamenjak i noć preuzme poluotok, priroda tek oživi – fotozamke otkrivaju bogat noćni život čagljeva, divljih svinja, ali i rjeđih životinja poput jazavca i kune bjelice.
Poreč će od 3. do 6. travnja živjeti u uskrsnom duhu uz sajam, glazbu, radionice i tradicionalne delicije, čime simbolično započinje nova turistička sezona.