Donosimo vam pregled dvadeset i pet fotografija svemira u visokoj rezoluciji načinjenih od strane svemirskog teleskopa Chandra.
Sve ih potpuno besplatno možete skinuti na Vaš uređaj s ovog linka; https://chandra.harvard.edu/photo/2024/25th/.
NASA na ovaj način za javnost obilježava dvadeset i pet godina neumornog rada ovog značajnog astronomskog instrumenta u svemiru.
Niste čuli za Chandra svemirski teleskop? Moguće, no ako vam kažemo da on spada u velike NASA-ine astronomske projekte te pripada „armadi“ u kojoj se nalazi i Hubbleov svemirski teleskop, stvari možda postaju jasnije. Krenimo redom, Chandra nije običan teleskop, on vidi nevidljivo ljudskom oku!
Chandra, punim imenom Chandra X-ray Observatory (CXO) spada u kapitalne NASA-ine projekte. Uz spomenuti Hubbleov svemirski teleskop tu su još bili i Compton Gama Ray Observatory (1991.-2000.) te Spitzer svemirski teleskop (2003.-2020.) Chandra opaža nebo u području X-zračenja, njegovi instrumenti omogućili su bezmalo stotinu puta veću osjetljivost nego bilo koji instrument prije.
Ova opažanja nije moguće raditi sa Zemlje stoga su naša znanja o svemiru u X području temeljena na istraživanjima specijalnih teleskopa koji borave u svemiru. Chandra je lansiran 23. lipnja 1999. raketoplanom Columbia u sklopu misije STS-93. Oko Zemlje orbitira po eliptičnoj orbiti, najbliža je točka na 14.307 km, a najdalja na 90.797 km od površine.
Jedan krug oko planeta obavi za punih 65 sati. Masa letjelice iznosi 5.860 kg. Impresivne su i dimenzije jer u radnom stanju one iznose; 13.8x19.5x4.2 m. Planirani vijek bio je pet godina, sada je prošlo dvadeset i pet godina, a teleskop je i nadalje u izvrsnom stanju, te se tehnički ne vide problemi koji bi doveli do kraja misije.
Ono što bi misiju moglo koštati života je američki Kongres, s obzirom na to da u ovom trenutku kongresnici nisu dali zeleno svjetlo za održavanje misije i znanstveno-tehničkog korpusa vezanog uz nju. Astronomija u području X-zračenja iznimno je važna grana astronomije, ulažu se velika sredstva i napori kako bismo vidjeli nevidljivo i bolje razumjeli svemir oko nas.
Od početaka ere svemirskih teleskopa do danas, petnaestak letjelica ove vrste lansirano je u svemir. Neki su davno završili svoje misije, drugi su aktivni i danas. U budućnosti se planiraju još potentniji nasljednici.
