Još jedno pomicanje sata pred nama: Evo kada kazaljke idu unatrag!

Iako je Europski parlament još 2019. izglasao ukidanje sezonskog pomicanja sata, države članice ni danas se nisu uspjele dogovoriti hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.

Rasprava je zapela između onih koji žele više svjetla u večernjim satima i onih koji smatraju da je prirodniji povratak na zimsko vrijeme. Hrvatska se zasad o tome nije službeno izjasnila.

U noći sa subote na nedjelju, 26. listopada, Hrvatska će ponovno prijeći na zimsko računanje vremena. Točno u tri sata ujutro kazaljke će se pomaknuti jedan sat unatrag, na dva sata, čime ćemo dobiti dodatni sat sna i označiti povratak na standardno srednjoeuropsko vrijeme (CET).

Ova promjena, koja donosi više dnevnog svjetla u jutarnjim satima, a raniji mrak poslijepodne, ove će se godine dogoditi najranije u posljednjih jedanaest godina. Posljednji put sat smo pomicali na isti datum 2014. godine, podsjeća Večernji list.

Praksa pomicanja sata seže još u razdoblje Prvog svjetskog rata. Tada su je prve uvele Njemačka i Austro-Ugarska, čiji je dio bila i Hrvatska, s ciljem uštede energije. Nakon toga, ova je praksa više puta ukidana i ponovno uvodena na prostoru bivše Jugoslavije, da bi se konačno ustalila 1983. godine.

Godine 1996. uvedeni su jedinstveni propisi na razini Europske unije, čime je cijeli proces standardiziran. Od tada sve članice Unije, uključujući i Hrvatsku, prelaze na ljetno vrijeme posljednje nedjelje u ožujku, a vraćaju se na zimsko posljednje nedjelje u listopadu. Cilj je bio uskladiti promet, komunikaciju i poslovanje unutar jedinstvenog tržišta.

Unatoč dugoj tradiciji, nezadovoljstvo ovom praksom kulminiralo je 2018. godine, kada je Europska komisija provela anketu u kojoj je sudjelovalo čak 4,6 milijuna građana EU. Rezultati su bili jasni – 84 posto ispitanika izjasnilo se za ukidanje pomicanja sata. Godinu dana kasnije, Europski parlament izglasao je ukidanje sezonskog pomicanja, s planom da posljednja promjena nastupi 2021. godine.

No, tada je proces zastao. Države članice nisu se uspjele dogovoriti hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme. Francuska i Poljska bile su sklonije trajnom ljetnom vremenu, dok su Finska i Nizozemska preferirale zimsko. Hrvatska još nije zauzela službeni stav.

Zbog izostanka dogovora i kasnijih globalnih kriza, poput pandemije, odluka o ukidanju pomicanja sata odgođena je i stavljena „na čekanje“. Prema trenutačno važećim europskim direktivama, praksa će se nastaviti barem do 2026. godine.

Nada da bi se ovo pitanje moglo ponovno otvoriti postoji tijekom poljskog predsjedanja Vijećem EU-a 2025. godine, no do tada će građani Hrvatske i dalje dvaput godišnje namještati satove. Sve dok ne bude postignut dogovor na razini Unije, ritual „izgubljenog“ sata u proljeće i „dobivenog“ sata u jesen ostaje dio naše svakodnevice.

Dok Europska unija oklijeva, mnoge zemlje svijeta već su odustale od pomicanja sata. Rusija je 2014. trajno prešla na zimsko vrijeme, a Turska dvije godine kasnije na trajno ljetno. Izvan Europe, Kina, Indija i Japan odavno su ukinuli ovu praksu, kao i Brazil, Meksiko (uz iznimku pograničnih područja sa SAD-om), Argentina, Urugvaj, Iran, Jordan, Sirija i Azerbajdžan.

I unutar Europe postoje iznimke – Island i Bjelorusija ne pomiču kazaljke, dok u Australiji neke savezne države primjenjuju ljetno vrijeme, a druge ne. Sve izraženiji globalni trend napuštanja sezonskih promjena dodatno pritišće Europsku uniju da konačno donese odluku i prekine praksu koju mnogi stručnjaci i građani smatraju zastarjelom i nepotrebnom.