U AMBULANTU NA VAĐENJE KRPELJA I U KUPOVINU OGRLICA?! Doktor veterine Hrvoje Labura 'Ne tapšajte tuđe pse, virus se može zadržati na dlaci!'

Upitno je koliko je naših građana aktualnu situaciju borbe protiv virusa i uputa koje svakodnevno izdaje odgovorni Stožer za civilnu zaštitu shvatilo ozbiljno, a koliko je onih koji još uvijek nisu sebi razdanili što je bitno, a što manje ili uopće nije.

Osim raznih kozmetičkih tretmana od kojih su se žene, i možda pokoji muškarac, teško oprostili, a neki još uvijek nisu, svjedoče tome brojne preslike poruka koje dobivaju i objavljuju osobe od kozmetičke struke koji žele ukazati na bezobrazluk koji nas okružuje, postoji još jedna životna sfera zvana kućni ljubimci.

CIJEPLJENJA, GROOMING I VAĐENJE KRPELJA OBUSTAVLJENI DO DALJNJEG

Njihovu njegu i održavanje neki vlasnici nisu mogli staviti postrance dok se ne završi nastala gungula oko zaraze. Podsjetimo, Stožer za civilnu zaštitu, slijedom okolnosti i u naporima da suzbiju epidemiju, postrožio je mjere za niz djelatnosti među kojima se je našla i ona veterinarska.

Iako su veterinarske ambulante skratile radno vrijeme i poduzele mjere opreza poput nošenja maski i rukavica te postavljanja dezinfekcijskih barijera za ruke i noge, to nije uspjelo spriječiti vlasnike raznih životinja da u ambulantama rade gužvu navaljući na mahnito kupovanje ogromnih količina hrane, ali i onih, u ovim uvjetima apstraktnih sitnica poput raznih ogrlica ili ampula protiv buha.

Kako nam je rekao rovinjski doktor veterinarske medicine, Hrvoje Labura, u uvjetima koji jesu njihovo je djelovanje svedeno na hitne slučajeve, a stranke se obrađuju jedan po jedan, čeka se ispred ambulante, na otvorenom.

Do sada su već uglavnom građani shvatili da je sigurnost na prvom mjestu, a da friziranje i podšišavanje noktića može čekati. 

- Iako nema dokaza da se životinja može zaraziti, ona svakako virus može prenijeti. On se zadržava na dlaci, ako na nju dospije, isto kao što se zadržava na stvarima oko nas. Zbog toga su se sve aktivnosti koje nisu hitne odgodile za neko druge vrijeme, a tu spada i redovno cijepljenje protiv bjesnoće ili drugih zaraznih bolesti, a terenski se više ne radi ni vađenje krvi kod životinja što spada u godišnju kontrolu dokazivanja da je stado zdravo, kaže Labura.

I dalje ima bizarnih slučajeva, a u tu kategoriju definitivno spada odlazak veterinaru na vađenje krpelja za što Labura upućuje na ‘uradi sam’ način.

- Na teren izlazimo zbog liječenja velikih životinja i pritom koristimo svu zaštitnu opremu kojom raspolažemo, kaže i priznaje da za sada koriste onu iz prijašnjih zaliha, a do nove ne mogu doći.

Da li im dobavljači ne žele prodati ili je jednostavno nema, Labura ne zna odgovoriti no podsjeća da su i oni ugrožena kategorija koja treba zaštitu. Radi toga se je obratio i Komori veterinara ne bi li ga uputili kako do dezinficijensa, a u međuvremenu, dok se nešto ne riješi, ne preostaje im drugo doli sašiti vlastite maskice što sada rade svi koji umiju sa iglom i koncem.

Za kraj Labura daje kratke upute na temu šetnje pasa što je kategorija koju mnogi tumače svojevoljno. - Šetnja u ovim uvjetima znači napraviti kratak đir, dva puta baciti lopticu i povratak doma, a ne šetati od Centenera, preko centra do naše ambulante na drugom kraju grada. Ista pravila vrijede za zadržavanje u parkovima za pse. To mora biti kratko i u osami, a ne više vlasnika, više pasa, svatko pomazi onog dugog i tako se povećava rizik od zaraze ljudi, govori Labura koji je u ambulanti skratio radno vrijeme do 15 sati što je, smatra, dovoljno da se obave hitnoće.

FOTO Facebook Veterinarska ambulanta Rovinj, ilustracija

Ostavite komentar