Svjetski je dan moždanog udara PROŠLE GODINE U HRVATSKOJ UMRLO VIŠE OD 5000 LJUDI

Svjetski dan moždanog udara obilježava se 29. listopada. Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjet će moždani udar, te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije.

Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara posebnu pažnju odlučila je posvetiti rizicima i prevenciji. Iako je svaki četvrti pojedinac u riziku od moždanog udara, upozoravaju kako se ne smije zaboraviti da je većina moždanih udara ipak preventabilna i to pomoću nekoliko vrlo jednostavnih koraka!

Upravo je u tom duhu osmišljen i ovogodišnji slogan koji prati kampanju Svjetskog dana moždanog udara, a glasi #NeBudiTaj (engl. #DontBeTheOne).

Znači nemoj biti 1 od 4 koji će imat moždani udar! #1 od 4 od nas mogao bi doživjeti moždani udar, ali tjelesna aktivnost pomaže nam smanjiti taj rizik!

MOŽDANI UDAR GODIŠNJE DOŽIVI VIŠE OD 14 MILIJUNA LJUDI

Zato je cilj ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara usmjeren ka podizanju razine svjesnosti javnosti o tome koje korake je potrebno poduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara, a osobiti naglasak stavljen je na tjelesnu aktivnost i potrebu za što više kretanja.

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Moždani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, ali ni žrtvu. Vodeći je uzročnik dizabiliteta u svijetu, dok je kao uzrok smrti zauzeo visoko drugo mjesto.

Prema procjenama, moždani udar doživi 14.5 milijuna ljudi godišnje, a 5.5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica.

Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar. Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i/ili dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

PROŠLE GODINE OD MOŽDANOG UDARA U HRVATSKOJ UMRLO VIŠE OD PET TISUĆA LJUDI

Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

U 2019. godini od moždanog udara u Hrvatskoj umrlo je 5 180 osoba, odnosno 10,0% svih umrlih. Od toga je 2 191 umrlih muškarca (8,6% od svih umrlih muškaraca) i 2 989 umrlih žena (11,3% od svih umrlih žena).

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba odnosno 4, 4% od ukupno umrlih te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena.

Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 00-13 000 osoba zbog moždanog udara. Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (318,6/100 000), a s najnižom Švicarska (43,7/100 000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 158,4/100 000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).

Ostavite komentar