Otkako je u Hrvatskoj prije dvije i pol godine zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom, počele su se širiti i razne teorije zavjere, stoga je tim istraživačkog dijela Pro-facta, projekta kojemu je GONG nositelj, proveo istraživanje među odraslim Hrvatima kako bi dobili odgovore na to koje su teorije zavjere kod nas najraširenije oko virusa COVID-19, ali i tko u njih najviše vjeruje.
Veliki dio našeg društva vjeruje u teorije zavjere o virusu COVID-19, pokazali su rezultati anketnog ispitivanje koje je provedeno od 29. travnja do 17. svibnja na uzorku od 1.401 odraslih osoba u dobi od 18 do 64 godine, a u koje teorije zavjere o koronavirusu vjeruje najviše ispitanika, otkrio je korodinator projekta i profesor s FPZG-a Nebojša Blanuša.
''Gotovo 50 posto hrvatskih građana smatra da se manipulira statistikom kako bi se preuveličao broj ljudi koji umiru od koronavirusa. Imamo jedan niz teorija zavjere koji imaju podršku veću od 35 posto, a koje kaži da je COVID namjerno proizveden i namjenski širen kako bi se svjetske sile od njega mogle okoristiti, kako ga je proizveo farmaceutski lobi, da nije opasniji od sezonske gripe, ali da se njime pretjeruje kako bi se uspostavila efikasnija kontrola stanovništva.
Ipak od 2020. pa do 2022. vjerovanje u teorije zavjere je u blagom padu. Ove teorije koje su bile popularne na početku pandemije da se putem cjepiva čipovi ugrađuju u ljude i da 5G tehnologija izaziva ili širi COVID-19, one su najnepopularnije, ispod su 10 posto'', poručio je Blanuša.
U uzorku je bilo 33.8 posto necijepljenih osoba te 71 posto cijepljenih barem jednom dozom, što odgovara aktualnim podacima o procijepljenosti odraslog stanovništva u Hrvatskoj, rekla je suradnica u istraživačkom timu i profesorica na FFZG-u Pro-facta Andrea Vranić. Potom je predstavila rezultate u usporedbi s tim tko se cijepio, a tko nije.
"Očekivano, među 20 posto onih koji su najskolniji razmišljati u smijeru zavjera ima skoro 60 posto necijepljenih, u odnosu na 10 posto necijepljenih osoba među onima koji su najmanje vjerovali u zavrjere'', poručila je Vranić.
Otkrivene i karakteristike necijepljenih ispitanika
Koje su socio-ekonomske karakteristike necijepljenih ispitanika, otkrila je suradnica i profesorica s FFZG-a Mirjana Tonković.
"Necijepljeni su nešto mlađi sudionici, nešto su niže obrazovani, imaju nešto niže prihode, nešto su više desne političke orijentacije i nešto su više religiozni. Imaju nešto niže rezultate na mjerama kritičkog mišljenja, odnosno aktivnog otvorenog uma, imaju nižu znanstvenu pismenost, imaju značajno niže povjerenje u znanost, imaju nižu političku pismenost, skloniji su populizmu i skloniji su nacionalizmu'', kazala je Tonković.
Ovi nam rezultati pokazuju i s kojim se problemima u društvu trebamo pozabaviti, a svakako je naglašena važnost bore protiv dezinformacija za što najviše ispitanika odgovornima drži političare i novinare.
