Aktivnost čitanja izuzetno je važna za dječji razvoj jer predstavlja jedan od oblika učenja koji potiče cjelokupan razvoj djeteta (emocionalni, intelektualni, jezični, socijalni itd.). Nove riječi usvajamo kroz konverzaciju i čitanje, ali jednako je važan način na koji te aktivnosti provodimo.
Kako razgovaramo i kako čitamo – to čini razliku! Knjige i slikovnice svojom tematikom i izgledom trebaju biti prilagođene kronološkoj dobi djeteta, što je prvi kriterij koji treba zadovoljiti prilikom odabira knjige za zajedničko čitanje. Također, način provedbe aktivnosti čitanja ovisi o djetetovoj dobi.
Mlađa djeca (do treće godine života) vole vizualno atraktivne slikovnice koje sadrže jednostavne, ponavljajuće i ritmične jezične strukture. Veliki broj slikovnica za ovu dob uključuje prozorčiće za otvaranje, jednostavne slagalice, otkrivalice i dodatne listove. Istraživanja pokazuju da takve „interaktivne“ slikovnice čine čitanje zanimljivijim i omogućuju duže zadržavanje pažnje.
Mlađa djeca zahtijevaju da priča u slikovnici bude jednostavna. Ako odaberemo „pretešku“ knjigu, aktivnost čitanja brzo će postati nezanimljiva i dosadna, a dijete će izgubiti interes. Jednogodišnjacima i dvogodišnjacima većinom odgovaraju knjige u obliku rječnika, s jasnim ilustracijama koje predstavljaju pojmove ili radnje iz svakodnevnog života. Ovo je važno jer je u prvim godinama života jezični razvoj usmjeren na širenje vokabulara i usvajanje novih riječi.
Tijekom čitanja s malom djecom važno je imenovati pojmove iz slikovnice, intonacijski naglašavati i ponavljati riječi, a po mogućnosti ih pratiti gestama. Na taj način djeca lakše usvajaju nove riječi i njihova značenja. Slikovnice koje sadrže ponavljajuće rečenične strukture, uz odgovarajuću vizualnu podršku, uvijek su dobar izbor jer djeca kroz ponavljanje usvajaju gramatička pravila jezika.
Prilikom čitanja, djeca često sjede roditeljima u krilu ili pokraj njih. Međutim, položaj u kojem roditelj i dijete sjede jedno nasuprot drugome, licem u lice, omogućuje više komunikacijskih i jezičnih izmjena te potiče dijete na aktivnije sudjelovanje u čitanju.
Za čitanje su potrebni koncentracija i pažnja, stoga je važno smanjiti pozadinsku buku poput upaljenog televizora ili vibracija mobitela – idealno bi bilo u potpunosti ih eliminirati.
Kod starije djece važno je prepoznati i pratiti njihove interese, jer tako raste i interes za čitanje. To ujedno povećava prilike za učenje. Starija djeca vole tematske slikovnice, primjerice o dinosaurima, princezama, vozilima ili omiljenim likovima iz crtića. Dopustite djetetu da samo odabere slikovnicu, a nemojte se ljutiti ako želi čitati istu slikovnicu više puta. Ponavljanjem istih priča djeca usvajaju mnoga jezična znanja.
Aktivno čitanje
Dijete treba biti aktivno uključeno u čitanje knjiga i slikovnica. Što znači pojam “aktivno čitanje”?
To podrazumijeva postavljanje otvorenih pitanja o temi priče ili ilustracijama, poticanje djeteta na razgovor i izražavanje mišljenja. Otvorena pitanja potiču dijete na razmišljanje, povezivanje različitih koncepata i pojmova, kritičko promišljanje te primjenu naučenog u vlastitim iskustvima.
Evo nekoliko primjera otvorenih pitanja: Što bi ti učinio da se nađeš u sličnoj situaciji? Sjećaš li se kada se slično dogodilo tebi? Kako si se tada osjećao? Pitanja treba prilagoditi djetetovim dosadašnjim iskustvima kako bi moglo iznositi vlastita razmišljanja i osjećaje.
Nakon čitanja potaknite dijete da prepriča sadržaj knjige, koristeći sjećanje ili ilustracije. Na taj način razvija narativne sposobnosti.
Čitanje kao obiteljska rutina
Čitanje bi trebalo postati dio obiteljske rutine. Možda će u početku trajati svega nekoliko minuta, no s vremenom će se trajanje tih aktivnosti produžiti.
Čitanjem ne samo da gradimo vokabular i jezične vještine, nego i stvaramo vrijedne trenutke povezanosti s našom djecom.
Piše: Martina Starčević Perica, prof.logoped, izvor: Mamin kutak
