Jutros su započeli 15. Dani meda koji u Pazin svake godine privlače sve veći broj posjetitelja, a među pčelarima koji ovdje pronalaze potrebnu opremu, još je veći broj medoljubaca i ostalih pčelinjih proizvoda.

Možda više od meda traženi su matična mliječ i propolis čija je cijena visoka što zbog nedovoljnog broja njihova proizvođača, ali i zbog same količine koju je moguće proizvesti.

Tim smo povodom razgovarali s Rankom Anđelinijem, predsjednikom Udruge pčelara Lipa iz Pazina, a on pak kaže, što se prinosa meda lani tiče, to je godina koju svaki pčelar želi zaboraviti.

- Kada znamo da je u Istri bagremova paša broj jedan i kada ona podbaci, podbacilo je čitavo medenje za cijelu Istru. Svibanj je bio jako vlažan, hladan i kišovit. Bagrem je nešto cvao, ali nije bilo unosa nektara, rekao je Anđelini.

Nešto se je više nakupilo meduna ili medikovca i cvjetnog meda, ali to su manje količine. Na ocjenjivanju se tako našao samo jedan bagrem, dok je šampion kestenov med.

- Ako povučemo paralelu s ovom zimom ponovno se pčelari boje jer zima nije bila prava, pčele nisu bile u klupku, legla je bilo praktički cijelu zimu, rekao je Anđelini.

Pčele se za sada dobro razvijaju, ali nakon ovog lijepog vremena, mora se dogoditi hladni val, a upravo se njega pčelari boje. Uslijed oluja i pada temperatura mogle bi nastradati upravo te mlade pčele.

I dok se u svijetu dosta raspravlja o nestajanju pčela, a faktora je niz, treba znati da je uloga čovjeka velika.

- Jedan od uzroka pomora pčela jesu i pesticidi i to oni koje koriste mali proizvođači ili oni koji imaju mali vrt za osobne potrebe pa proizvode žele zaštiti. Jako je teško izmjeriti te male količine iz koncentrata pa se često doda više no što bi trebalo, rekao je Anđelini.

U zaštiti pčela bi se zato aktivno trebalo uključiti svi, uključujući društvenu zajednicu, lokalnu smoupravu i svi subjekti proizvodnje hrane i zaštiti potrošača, a pčelar je samo onaj koji održava pčelinju vrstu jer one u prirodi ne mogu opstati, zaključio je Anđelini.

Gledajući u svjetskim razmjerima, Hrvatska se još uvijek dobro drži. Odnosno, smrtnost pčelinjih zajednica kod nas je oko 25 posto godišnje, no ako pređe tu granicu situacija bi mogla postati kritična.

U nekim zemljama je granica već prekoračena pa smrtnost pčela na godišnjoj razini iznosi i preko 30 posto.

FOTO Facebook Udruga pčelara Lipa Pazin