Kronične bolesti ne nestaju u vrijeme pandemije, ali pacijenti da. Liječnici zbog toga podsjećaju da je važno nastaviti se liječiti i cijepiti se i kada hara koronavirus.

"Ovaj tjedan, pulmologija, odjel koji liječi teške bolesti, nije primila nijednog od svojih uobičajenih pacijenata: ljudi se toliko boje da ne dolaze... Nisu mogli samo tako nestati”, čudi se dr. Bethsabee Garel iz pariške bolnice Cochin.

Ta dermatologinja, ravnateljica klinike, radi kao pojačanje na tom odjelu koji se nalazi na prvoj liniji u liječenju respiratornih problema povezanih s covidom-19.

Ona je uz to nastavila liječiti pacijente na dermatološkoj onkologiji. "Ali nisam sigurna da će stariji pacijenti doći", kazala je.

Neki se boje doći u bolnicu u vrijeme dok na hitnu službu pristižu valovi zaraženih pacijenata ili pak oklijevaju doći u kontakt s medicinskim sestrama strahujući da su također zaražene.

Patrick (tražio je da mu se ne navede točno ime), koji je imao dogovorenu postoperativnu kontrolu na radiologiji, boji se pomalo i jednog i drugog. Čak se čudio što mu je klinika dan prije potvrdila dogovoreni termin.

"Mislio sam da ipak imaju pametnijeg posla. U svakom slučaju, nije dolazilo u obzir da odem na snimanje magnetskom rezonancijom, jer kako možete biti sigurni da uređaj dezinficiraju nakon svakog pacijenta..."

Strah od zaraze

"Druge bolesti ostaju ispod radara", potvrdio je prof. Elie Azoulay s odjela za reanimaciju pariške bolnice Saint-Louis.

"Sačuvali smo za njih krevete, ali ih ne viđamo".

Budući da je doživio jednaku situaciju na početku pandemije HIV-a, prof. Azoulay uvjeren je da je u pitanju strah.

"Mnogi ne dolaze jer se boje da će se zaraziti. Ne dolaze niti u posjete članovima obitelji na drugim odjelima". 

Istodobno, zbog izolacije nametnute Francuzima i u mnogim drugim zemljama, "događa se manje prometnih nesreća. I ljudi se manje naprežu, pa ima manje srčanih i moždanih udara", dodaje.

U Estu, regiji koja je uz parišku regiju Ile-de-France na najvećoj kušnji, "hitne intervencije smanjile su se šest puta", ističe i dr. Marc Noizet, šef hitne službe bolnice Mulhouse, koja je preplavljena covidom.

"To je zapanjujuće", rekao je. "Manje je upala slijepih crijeva, manje opstrukcija crijeva...”.

"Plućne embolije, duboke venske tromboze, upale potrbušnice neće nestati zbog virusa", rekao je dr. Christian Lehmann, liječnik opće prakse u pariškoj regiji, koji konstatira da u ordinacije više ne dolaze ni manje ozbiljni slučajevi.

"Čak usred krize, temeljna skrb mora se nastaviti: djeca se rađaju, treba cijepiti i ljudi uvijek trebaju vitalna liječenja", rekao je u ponedjeljak glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Katastrofa za zajednice

Isto tako, za vrijeme epidemije ebole u zapadnoj Africi 2014. pacijenti su zaobilazili dispanzere, a pusti su bili čak i odjeli za porodništvo.

Svjetska zdravstvena organizacija objavila je na svojem portalu upozorenje: u očekivanju cjepiva protiv covida, "treba osigurati da su ljudi zaštićeni od bolesti za koje postoje cjepiva", naglasila je dr. Katherine O'Brien, direktorica za cijepljenje i imunizaciju.

"Njihova eksplozija bila bi katastrofa za zajednice pogođene covidom", dodala je, podsjećajući na 6000 umrlih od rubeole u DR Kongu u vrijeme dok je ondje harala ebola. 

UNICEF je izdao jednaku preporuku: "Najizloženija su djeca iz najsiromašnijih obitelji u zemljama pogođenima sukobima i prirodnim katastrofama", istaknula je direktorica organizacije Henrietta Fore, koja je zabrinuta zbog situacije u Afganistanu, DR Kongu, Somaliji, Siriji i Južnom Sudanu.

Uz to, nakon upozorenja u vezi uzimanja kortikosteroida i protuupalnih lijekova, koji nisu preporučeni u slučaju zaraze koronavirusom, francusko udruženje "Astma i alergije" nekoliko je puta podsjetilo da je "jako važno ne prekidati svoje osnovno liječenje".