Nastavljamo sa serijalom o svemirskim postajama. U ovom (drugom) nastavku donosimo javnosti gotovo potpuno nepoznate informacije o tome kako je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća postojao prijedlog da se današnja Međunarodna svemirska postaja (ISS, International Space Station) nazove "Hermann Noordung Space Station", po našem čovjeku – Hermanu Potočniku.
Prvi smisleni crtež svemirske nastambe s permanentnom ljudskom posadom napravio je i objavio Herman Potočnik (22.XII 1892., Pula - 27.VIII 1929., Beč) u svojoj knjizi "Das Problem der Befahrung des Weltraums - der Raketen Motor" (Problem vožnje po svemiru - Raketni motor). Potočnik, porijeklom Slovenac, rodom Istrijan, državljanin Austro-ugarske monarhije, profesijom časnik, zadužio nas je u svjetskim razmjerima više nego što to možemo i zamisliti.
Knjiga je objavljena na prijelazu 1928./1929. godine u Berlinu od strane izdavača Richarda Carla Schmidta. Na 188 stranica, stotinu vlastoručnih ilustracija, Potočnik je vizionarskim umom detaljno razradio cjelovite probleme projektiranja konstrukcije, izgradnje i održavanja naseljene svemirske nastambe.
Otišao je u svojim promišljanjima i korak dalje. On u svom djelu obilato razmatra društveno-sociološke i psiho-fizičke aspekte čovjekova boravka u takvom svemirskom ambijentu.
Objasnio je i opisao rakete s tri radna stupnja, izračunao geostacionarnu orbitu, elaborirao zašto i kako će se svemirska nastamba koristiti u znanstveno-istraživačke svrhe provođenjem eksperimenata u svemirskom okružju, opažanje zemlje iz svemira u mirnodopske svrhe te izrazio zabrinutost ali i sumnju glede mogućnosti da se ista koristi u vojne svrhe.
Glavna poglavlja knjige, koja je suvremenicima nalikovala na predaleku znanstvenu fantastiku, nakon samo par mjeseci po objavljivanju prevedena na engleski te objavljena u američkom časopisu Science Wonder Stories (VII-IX 1929.) kao tematski serijal.
Godine 1935. knjiga je u cijelosti prevedena na ruski, 1986. godine na slovenski, 1999. godine NASA izdaje cjeloviti prijevod knjige na engleskom, a od 2004. godine dostupna je i na hrvatskom jeziku (Marino Fonović, Labin Art Press).
Herman Potočnik koristio se pseudonimom Hermmann Noordung i po njemu je stekao svjetsku slavu i prepoznatljivost. Kod nas je još uvijek, nažalost, poprilično nepoznata osoba iako mu ruski i američki povjesničari pripisuju pionirsko afirmiranje svemirske arhitekture. Nesumnjivo je bio daleko ispred svog vremena. Prijateljevao je s Hermannom Oberthom i dopisivao se s njim.
Da je poživio, moguće bi se pridružio imenima poput Hohmana, Goddarda, Hofta, von Brauna, Koroleva, Chelomeia... velikana svemirske ere čovječanstva.
Kada je 1945. godine u britanskom magazinu "Wirless World", Arthur C. Clarke objavio članak o geostacionarnom satelitu, u referencama tog njegovog rada napisao je; Hermann Noordung! Njemu u čast, asteroid 19612 otkriven 1999. godine sa zvjezdarnice Črni Vrh (Slovenija) nosi naziv, 19612 Noordung.
Svemirska nastamba, ili svemirska postaja kako je to udomaćeno u našem jeziku, nalik divovskom kotaču iz Kubrickova kultnog filma Odiseja u svemiru 2001. direktno je inspirirana Potočnikovom skicom svemirske postaje "Wohnrad" (kotač, postaja kotač), zajedno s detaljem o umjetnoj gravitaciji. Manje je poznato kako je početkom devedesetih godina prošlog stoljeća postojao prijedlog da se Međunarodna svemirska postaja nazove "Hermann Noordung Space Station", taj prijedlog, nažalost, nije usvojen.
Da je Potočnik kojim slučajem rođen u Moskvi, Washingtonu, Parizu, Pekingu, Tokiju.. tamo bi postojao(li) monumentalni spomenički kompleks kojem bi se tamošnji ponosili a svi (pa i mi) divili, ovako; moguće da su ove informacije prvo što saznajemo o ovom velikanu planeta Zemlja!
Potočnik je svojom knjigom precizno trasirao čovjekov put u svemir, njegov um je bio najbliže Teslinoj izreci; „Sadašnjost je Vaša, ja radim za budućnost i ona pripada meni!“.
Proći će najmanje desetljeća, možda i stoljeće prije nego u svemiru bude Potočnikov KOTAČ s međunarodnom posadom. Vrijeme će tek pokazati punu veličinu ovog čovjeka i njegova kolosalnog djela, nevelike knjige o nama – sutra.
Ostavite komentar