VELIKA OPASNOST ZA SRNE, ALI I DOMAĆE ŽIVOTINJE U Istri se bilježi porast broja životinje koja se sablasno glasa

Na rubovima grada sve više se mogu čuti razni životinjski zvukovi i onda se pitamo o čemu se to radi.

U gostovanju na radiju Rovinj FM, predsjednik Lovačkog društva Rovinj, Franko Udovičić objasnio je da se radi o - čagljevima.

"Čagalj nije domaća niti autohtona sorta. Invazivna je sorta i došla je sada u posljednje vrijeme. Čagalj pripada divljoj vrsti pasa, a kod nas najviše obitava zlatni čagalj. Prije 20 godina bio je posljednji lov kada smo ustrijelili tri ženke čaglja koje su imale u sebi mlade. Da to nismo učinili, bilo bi ih već 20 na tom području. Dakle, ovdje ih već 20 godina ima, no uvijek je to bilo na biološkom minimumu", objasnio je Udovičić.

No, od kuda oni dođu? Predsjednik Lovačkog društva Rovinj kaže kako je čagalj divljač Afrike i Azije, a kod nas je najviše obitavao u Dalmaciji i Slavoniji.

"Međutim, kao što vidite, priroda se mijenja, a skupa s tim se mijenjaju i predatori koji love tu divljač. Dok nema vuka, čagljevi ovdje nemaju neprijatelja. Ono što je bitno - jači su od lisica, zato imamo sada i smanjeni broj lisica na ovom području", ističe Franko Udovičić.

Dodaje i kako nema dana da ga netko ne nazove kao odgovornu osobu u Lovačkom društvu, kako bi mu rekli da im nedostaje kokoš ili janje. "Dakle, čagalj je životinja koja pravi probleme", upozorava Udovičić. Čagljevima je, naime, glavna hrana srneća divljač, tako da čagalj radi probleme i Lovačkom društvu.

"U svibnju će srne donijeti na svijet mlade, a 90 % će čagljevi odnijeti. Mi smo svaku večer vani, slušamo gdje se javljaju i zaista se borimo protiv ovog problema", rekao je Franko Udovičić.

Prije je jug Istre, osobito oko Premanture, zbog svoje konfiguracije, bilo primarno utočište za čagljeve. Sada su ove životinje stigle do Učke i do Umaga. "Čagalj je sada velika opasnost za srneću divljač na nivou cijele Istre", kaže predsjednik Lovačkog društva Rovinj.

Prema Zakonu o lovu, čagalj se lovi tijekom cijele godine. Zaštićeni su samo kada ženke nose mlade i kada okote mlade, doznajemo. "Vrlo nam je bitno da se broj čagljeva drži na biološkom minimumu jer oni umjesto lovaca čiste određene vrste, a to nije dobro", zaključuje Franko Udovičić i dodaje: "Čagalj nije opasan za čovjeka, ali je opasan za razne druge vrste životinja i u interesu nam je da ljudi razumiju što radimo, a i da mi to radimo onako kako Zakon predviđa".

Ostavite komentar