Jeste li znali? EUROPSKA JE NOĆ ŠIŠMIŠA Bez njih ne bi bilo banana, a (možda) niti koronavirusa)

Europska noć šišmiša obilježava se svake godine zadnjeg vikenda u kolovozu s ciljem podizanja svijesti javnosti o potrebi i važnosti zaštite šišmiša zbog pada njihove brojnosti u svijetu. Mnoge od 45 europskih vrsta šišmiša danas su ugrožene, a neke su čak i pred izumiranjem.

Hrvatska je s 35 do sada zabilježenih vrsta jedna od šišmišima najbogatijih zemalja Europe i sve su strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, a 17 vrsta nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih sisavaca Hrvatske. Sve su vrste šišmiša zaštićene i na razini EU Direktivom o staništima.

U državama potpisnicama Sporazuma organiziraju se različite prigodne aktivnosti, kojima se nastoji upoznati javnost s ulogom šišmiša u ekosustavu, razlozima njihove ugroženosti i potrebi zaštite, kao i s načinima kako se može postići skladan suživot šišmiša i ljudi.

Šišmiši su ove godine bili definitivno najpoznatija i najviše spominjana skupina životinja!

ZA SVE JE KRIV KORONAVIRUS

Ni danas se ne zna s koje je životinje točno virus prešao na čovjeka, a istraživanja su još u tijeku. Ono što je sigurno poznato je da je virus SARS-CoV-2 u potpunosti prilagođen na širenje s čovjeka na čovjeka, a i da čovjek može prenijeti virus na druge životinje. Upravo zbog toga Zavod za zaštitu okoliša i prirode izdao je preporuke vezane uz smanjenje potencijalnog rizika prijenosa virusa sa čovjeka na šišmiše koje se nalaze ovdje

Da, istina je da šišmiše jedu u mnogim zemljama Afrike i Azije. No, istina je i to da je u nekim zemljama došlo do zabrane konzumacije divljih životinja upravo zbog povećanog rizika od prijenosa raznih bolesti opasnih za čovjeka. Na žalost, u mnogim zemljama zbog panike i straha uništene su čitave kolonije šišmiša jer se smatralo da su oni glavni krivci za pandemiju.

U Hrvatskoj na sreću nismo imali takvih slučajeva, a vjerujemo da je to stoga jer se Međunarodna noć šišmiša obilježava još od 1997. godine, posljednjeg vikenda u kolovozu, pod okriljem Sporazuma o zaštiti europskih populacija šišmiša –EUROBATS.

Hrvatska je članica Sporazuma od 2000. godine. Kroz razne događaje (interaktivne radionice, predavanja izložbe i slično), organizirane u suradnji većeg broja organizacija za zaštitu prirode i nevladinih udruga, prenosi se znanje o šišmišima, njihovom načinu života, navikama i potrebama različitih vrsta šišmiša. Također se ukazuje na njihovu nezamjenjivu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže u ekosustavima kao i na potrebu njihova očuvanja i zaštite.

Šišmiši su jedini sisavci koji lete, a dosad je na Zemlji zabilježeno više od 1400 vrsta šišmiša i jedna su od najugroženijih skupina sisavaca. Sve  vrste šišmiša koje žive u Hrvatskoj, njih 33, strogo su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode. Više informacija o šišmišima dostupno je na našim stranicama, dok ćemo ovdje sa vama podijeliti nekoliko zanimljivosti.

Što u ovo doba godine rade šišmiši u Hrvatskoj?

Mladi šišmiši su odrasli, odrasli šišmiši polako kreću iz ljetnih skloništa u zimska, a pritom mogu prijeći od više desetaka do više stotina kilometara. A ovo je i razdoblje parenja. Najveći broj vrsta pari se u kasno ljeto i jesen, a plod se počinje razvijati tek u proljeće nastupom toplijeg vremena… Nerijetko mladi šišmiši istražuju prostore i ulijeću u stanove i kuće, ponekad i za kukcem kojeg žele uloviti. Šišmiš se u tom slučaju sigurno prepao više vas nego vi njega. Neće vas napasti… samo ostavite otvoren prozor, razmaknite zavjese, ugasite sva svjetla u prostoriji (i televiziju i radio…) i on će sam naći put natrag u prirodu.

Kakve veze imaju šišmiši i banane?

Kako su nastale banane koje jedemo? Od divljih sorta banana. Tko oprašuje i rasprostranjuje sjemenke divljih sorti banana? Šišmiši. Bez njih ne bi bilo ni banana koje jedemo.

A šišmiši i čokolada?

Šišmiši rasprostranjuju sjemenke drva kakaovca od kojeg se dobiva čokolada. Nema šišmiša – nema čokolade.

Opstanak šišmiša ovisi o čovjeku – pazite na njih, jer oni paze na vas.

Naši šišmiši jedu komarce i štetnike u poljoprivredi i šumarstvu.

Čuvaju naše zdravlje, naš okoliš, našu hranu. Pa to je zaista jako važno, zar ne?

Ove godine Međunarodna noć šišmiša obilježava se 29. i 30. kolovoza, a u NP Brijuni tradicionalni program posvećen šišmišima održat će se 5. rujna.

Ostavite komentar