NAJEZDA SALPI U ROVINJU Nisu opasne za ljude, ali mogu imati značajan utjecaj na ekosustav

Na zapadnoj obali Istre došlo je do velike najezde i visoke zastupljenosti obične salpe (Salpa fusiformis).

Iako su bezopasne za ljude, mogu imati značajan utjecaj na morske planktonske prehrambene mreže, jer kada se pojave masovno, mogu očistiti vode od fitoplanktona i mikro zooplanktona, što rezultira praktički monokulturom salpi.

Možemo ih prepoznati po prozirnom, želatinoznom tijelu u obliku bačve koje može doseći i do 5 cm dužine.

Kako nam je rekla Daniela Marić Pfankuken iz rovinjskog Centra za istraživanje mora, salpe mogu živjeti kao usamljeni organizmi ili se mogu agregirati u lančani oblik duži i od metra.

Salpe proizvode mrežu od sluzi kojom obavijaju svoja tijela. Dok plivaju, čestice (hrane) su zarobljene u toj mreži što im omogućuje da se hrane s vrlo malim česticama kao što su bakterije ali mogu uhvatiti i fitoplanktonske i zooplanktonske organizme.

Obična salpa je kozmopolitska vrsta i radije se zadržava na otvorenom moru. U našim redovnim aktivnostima praćenja u sjevernom Jadranu potvrdili smo veće količine na postaji 4 nm od Rovinja.

Velika gustoća ovih planktonskih želatinastih organizama proteže se preko otvorenih voda cijelog sjevernog Jadranskog mora što smo potvrdili terenskim istraživanjem na HRZZ projektu ADRI life i INTERRGEG projektima CASCADE i ADRICLIM provedenim tijekom travnja.’’

Kako je rekla Marić Pfankuken za razliku od meduza, salpe nemaju žarne stanice, pa su bezopasne za ljudsko zdravlje.

Međutim, u tako opsežnim i dugotrajnim cvatnjama, mogu imati drastičan utjecaj na funkcioniranje ekosustava, a posredno i na ribolovne aktivnosti, kroz natjecanje za hranu utječu na kondiciju i fond malih pelagičnih riba.

‘’Imamo informacije da tako velika brojnost, a time i biomasa salpi već ometaju aktivnosti ribara (punjenje mreža i smanjenje ulova ribe). Tako opsežno i dugotrajno cvjetanje Salpa fusiformis, prema našim saznanjima, nije (često) uočeno u prošlosti.

Trenutno ne možemo dati konačne rezultate, ali preliminarne analize trenutnih parametara navode nas na spekulaciju da struje iz južnih dijelova Jadrana potiskuju brojne organizme u sjeverne dijelove s povoljnijim uvjetima za razmnožavanje i rast salpe. Takvi uvjeti omogućuju brz i intenzivan razvoj salpi.

U ovom trenutku ne možemo predvidjeti koliko dugo i u kojoj mjeri će cvjetanje trajati. Međutim, uz nagli porast temperature mora u kasno proljeće možemo očekivati nagli pad populacije salpe’’ rekla je.

Uz salpe trenutno također nastavlja i cvjetanje meduza Rhizostoma pulmo, s povišenim brojem Aurelia sp. i Aequorea sp., naravno ima i rebraša neke Mnemiopsis leidii u blizini.

Dr. Sc. Tjaša Kogolšek izjavila je da se trenutno radi na tome da dobijemo sredstva koja će nam omogućiti detaljno proučavanje "želatinozne planktonske zajednice u sjevernom Jadranu" u skladu s tekućim aktivnostima na tu temu.

Ostavite komentar