Iznajmljujete apartman? Od 2027. stižu nova pravila, evo što ćete morati napraviti

Privatne iznajmljivače u Hrvatskoj, pa tako i velik broj vlasnika apartmana i kuća za odmor u Istri, od sljedeće godine očekuju značajne promjene. Novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je u završnoj fazi saborske procedure, donosi obvezne registracijske brojeve za smještajne jedinice koje se oglašavaju putem internetskih platformi, šire ovlasti nadzornih tijela i strože sankcije za nelegalno iznajmljivanje.

Ministar turizma i sporta Tonči Glavina u današnjoj emisiji Hrvatskog radija „A sada Vlada” pojasnio je da je jedan od glavnih ciljeva novog zakona suzbijanje neregistriranog poslovanja i sive ekonomije u turizmu.

Prema najavljenim pravilima, svaki apartman, soba ili kuća za odmor koja se oglašava putem platformi za kratkoročni najam morat će imati vlastiti registracijski broj. Taj broj neće biti vezan uz vlasnika ili nositelja rješenja, nego uz pojedinu smještajnu jedinicu.

To znači da iznajmljivač koji raspolaže s dvije sobe i dva apartmana neće moći koristiti jedan zajednički broj. Za svaku od četiri jedinice trebat će mu zasebni registracijski broj.

Ministar je objasnio da će se brojevi dodjeljivati putem sustava e-Turizam, a postupak će biti digitaliziran i besplatan. Iznajmljivači čiji su podaci već uneseni u službene evidencije trebali bi registracijski broj moći dobiti uz minimalne dodatne administrativne korake.

Prema trenutačnom zakonskom prijedlogu, novi zakon trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2027., dok bi se odredbe o registracijskim brojevima i razmjeni podataka trebale početi primjenjivati 1. svibnja 2027. godine.

Bez registracijskog broja neće biti oglašavanja na platformama

Jedna od ključnih promjena odnosi se na internetske platforme za rezervaciju smještaja. Uvođenjem registracijskih brojeva i razmjenom podataka s nadležnim tijelima država namjerava spriječiti oglašavanje objekata koji ne posluju legalno.

Platforme će morati sudjelovati u sustavu provjere registracije, a za nepoštovanje propisanih obveza predviđene su visoke kazne.

Time se želi otežati poslovanje iznajmljivačima koji pružaju turističke usluge bez odgovarajućih rješenja, dok bi oni koji posluju zakonito trebali biti zaštićeni od nelojalne konkurencije.

Novost je i proširenje ovlasti nadzora. Uz Državni inspektorat, u kontroli ugostiteljskih djelatnosti sudjelovat će Carinska uprava i komunalni redari.

Glavina je najavio da će sredstva prikupljena od kazni izrečenih na temelju postupanja komunalnih redara u cijelosti pripadati proračunima lokalnih jedinica. Takva promjena mogla bi biti posebno važna za turističke gradove i općine u Istri.

Kazne i naplata nezakonito ostvarene zarade

Novi zakon trebao bi donijeti strože sankcije za neregistrirano poslovanje. Prema ministrovu objašnjenju, minimalna novčana kazna za fizičke osobe iznosila bi 650 eura, no kazna ne bi bila jedina financijska posljedica.

Nadležna tijela mogla bi utvrđivati i nepripadajuću imovinsku korist ostvarenu nelegalnim pružanjem usluga te zahtijevati njezinu naplatu. Ministar je također najavio mogućnost pečaćenja objekata koji posluju protivno propisima, uz obvezu naknadnog ispunjavanja zakonskih uvjeta.

Među predviđenim mehanizmima nadzora nalazi se i mogućnost da inspektori pod prikrivenim identitetom provjeravaju ponude smještaja na internetskim platformama i pokušaju ugovoriti uslugu kako bi utvrdili obavlja li se djelatnost nezakonito.

Privremena rješenja produljuju se do kraja 2030. godine

Prema prijedlogu zakona, važenje tih rješenja produljilo bi se do 31. prosinca 2030. godine, čime bi vlasnici dobili dodatno vrijeme za usklađivanje objekata s propisanim uvjetima.

Ministarstvo je ranije navelo da je krajem 2024. godine oko 15 tisuća iznajmljivača u Hrvatskoj poslovalo na temelju privremenih rješenja.

Novi propisi predviđaju i mogućnost da gradovi i općine ograniče otvaranje novih smještajnih objekata, ali na temelju propisanih dokumenata, uključujući studiju prihvatnih kapaciteta i plan upravljanja destinacijom.

Za istarske turističke sredine takve bi ovlasti mogle biti posebno značajne u planiranju budućeg razvoja privatnog smještaja. Konačni prijedlog zakona trebao bi se u četvrtak, 12. studenoga, naći pred saborskim zastupnicima, dok se glasovanje očekuje u prosincu.