Prošlo je 11 godina od smrti najboljeg hrvatskog ali i jugoslavenskog boksača
IstraIN
29 Srpanj 2019 I 07:09
Jedanaest godina prošlo je od smrti slavnog hrvatskog boksača i olimpijskog, europskog i svjetskog osvajača zlatnog odličja za bivšu Jugoslaviju, Mate Parlova.
U profesionalnoj karijeri osvojio je 1976. godine naslov europskog prvaka u poluteškoj kategoriji i naslov svjetskog prvaka u poluteškoj kategoriji po WBC-u 1978. godine. Bio je prvi boksač iz socijalističkih zemalja koji je osvojio profesionalnu svjetsku titulu.
Mate Parlov jedini je boksač u povijesti tog športa koji je u istoj kategoriji osvojio olimpijsku, europsku i svjetsku amatersku,te europsku i svjetsku profesionalnu titulu.
Bio je najbolji hrvatski i jugoslavenski boksač svih vremena, te je već za života proglašen najboljim hrvatskim športašem 20. stoljeća.
Mate Parlov nikad nije bio običan boksač. Ni sportaš. Mate Parlov bio je puno više. Još za života bio je mit, legenda.
Bio je čudesan sportaš, najjači čovjek na svijetu, a u isto vrijeme čovjek iz naroda, pjesnik, boem, osebujan i pomalo ekscentrik, čovjek koji je volio život. Zato su ga mase obožavale i ne bismo pogriješili ako bismo rekli da je Mate bio najpopularniji sportaš Jugoslavije.
Kao boksač, bio je najbolji na svijetu. Na vrhuncu karijere bio je nepobjediv. Doslovce. Kao ulični borac – nikad se nije dokazao. Oni, koji su se bavili borilačkim vještinama, znali su da ne bi potrajali ni sekundu s prvakom, a oni koji su ga izazivali... Od njih je s osmjehom okretao glavu.
Kao amater, imao je 310 mečeva, a poražen je (na bodove) samo 12 puta. Doživio je i taj nokaut koji mu je promijenio život. Bio je prvak Jugoslavije u poluteškoj kategoriji osam puta (1967-1974.), pet puta prvak Balkana (1971-1974.), dva puta prvak Europe (1971. i 1973.) i svjetski prvak, na Kubi 1974. godine. Bio je olimpijski pobjednik 1972. godine u Münchenu. U finalu je nokautirao Kubanca. 'Tko zna boks, zna što ovo znači' rekli su mnogi stručnjaci.
Nakon završetka svoje aktivne boksačke karijere živio je u Fažani, daleko od športa i javnog života. Vodio je vlastiti kafić "Mate" u Puli.
U ožujku 2008. dijagnosticiran mu je rak pluća. Preminuo je četiri mjeseca kasnije, 29. srpnja 2008. godine a pokopan je 31. srpnja 2008. na Gradskom groblju u Puli.
U Hrvatskoj više od 36% djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo, dok 10% djece bilježi povišene masnoće u krvi, što stručnjaci upozoravaju kao ozbiljan javnozdravstveni problem koji zahtijeva pravovremenu dijagnostiku.
Tijekom današnjeg dana biti će predan na nadležni sud, a policija je zatražila izricanje kazne zatvora u trajanju od 60 dana i mjeru trajnog oduzimanja vozila.
Novi kalendar očito nije dovoljan da promijeni stare navike, ali nada ostaje da će svijest o važnosti očuvanja grada i prirode ipak s vremenom prevladati.
Čak je 12 hrvatskih vina dobilo ocjenu od 90 do 94 boda, što prema Decanterovim standardima odgovara srebrnoj medalji i potvrđuje kontinuirano visoku razinu kvalitete domaće vinske produkcije.
U usporedbi s 'božićnim' tjednom od 21. do 27. prosinca, interes za zimske gume zadnjih je dana narastao za gotovo četiri puta, odnosno za preko 300 posto. Taj strelovit uspon podudara se s drastičnom promjenom vremenskih uvjeta na cestama.
Završnica rovinjskog Adventa je u subotu, 10. siječnja: u Ekomuzeju Batana od 10:30 do 12:30 slijedi završetak programa uz „Le Cronache”, a navečer u 20 sati u Advent zoni nastupaju Simon Marlow & The Rovinj Music Collective.
Izazov „15 po 15: cijela Hrvatska čita djeci“ upućuje jednostavan, ali snažan poziv svim roditeljima i skrbnicima: odvojite 15 minuta dnevno, 15 dana zaredom – i darujte djetetu naviku koja traje i oblikuje čitav život.
Događaj od prije 105 godina, koji je doveo do supstituta za pulsko brodogradilište, dogodio se u siječnju 1920. tijekom trajanja dvotjednog općeg štrajka zbog pritiska tršćanskog Vojnog suda na predsjednika Radničke komore Josipa Poduju.
Za mnoge građane večerašnji snijeg predstavlja rijedak i dobrodošao prizor, koji je barem nakratko promijenio uobičajenu zimsku sliku najvećeg istarskog grada.
Redovno višegodišnje služenje vojnog roka uvedeno je Istranima u vrijeme Francuskog Carstva i bio je osnova za novačenje Napoleonove Velike armije diljem Europe.
Snijeg je danas neuobičajen prizor za veći dio Istre, gdje stanovnici bilježe bijeli pokrivač i po obalnim mjestima što se rijetko događa, a vremenski uvjeti izazvali su vidno otežano prometovanje na cestama.
Prosječni Hrvat na streaming tjedno potroši 2,32 dana, dok je svjetski prosjek 2,67 dana. Razlog tome je manja penetracija lokaliziranog streaming sadržaja i veća lojalnost starijih gledatelja linearnim TV kanalima.
Ostavite komentar