Dr.sc. Ljiljana Iveša odgovara: Zašto nestaje morska šumica i što ugrožava makroalge?

Makroalge su danas, nažalost, sve rjeđi stanovnici našeg podmorja. Njih je proučavala znanstvenica iz rovinjskog Centra za istraživanje mora u Rovinju Instituta Ruđer Bošković, dr.sc. Ljiljana Iveša te nam objasnila zašto su makroalge važne za naše priobalje i zašto ih je u našem moru sve manje.

Makroalge spadaju u morsku floru, odnosno, to su vrste koje su pričvršćene na morsko dno pomoću svojih specijaliziranih struktura, koje ovisno vrsti makroalge mogu biti u obliku korjenčića, pločice ili prijanjalke. U Eko zoni razgovarali smo o makroalgama koje spadaju u smeđe alge, koje čine klimaks stadij i čija naselja u moru nalikuju na „morske šumice“. Po svojoj građi nalikuju na biljne vrste na kopnu, koje imaju pločicu kojom se pričvršćene za morsko dno, stabalce te grane.

"U posljednjih dvadesetak godina u sklopu različitih studija istražujemo cistozire i u našem Centru i imamo vrijedne podatke o rasprostranjenosti i abundanciji ovih vrsta od sjevera zapadne obale Istre pa da juga Istre", ističe dr.sc. Iveša.

"U ljeto 2015. godine uočili smo promjene na ovim vrstama, nekroze na steljkama cistozira. Mislili smo da je to nešto što se trenutno dešava. Međutim, slijedeće godine, 2016. u proljeće vrsta je imala isti izgled kao u jesen prethodne godine, bila su prisutna samo stabalca. Kako je to potrajalo kroz narednih nekoliko mjeseci, zaključili smo da je vrsta u nekoj svojoj fazi mirovanja, i s vremenom na nekim lokacijama su cistozire jednostavno nestale.

Faze nestajanja cistozira uočene su i u prošlosti, i kao bitni faktori njihove regresije navode se eutrofikacija, utjecaj brstioca, pretežno djelovanje hridinskih ježinaca te cvjetanje mora. U našim istraživanjima pridodali bismo još nekoliko faktora kao što je povišena ljetna temperatura u posljednjih nekoliko godina, te intenzivniji bentoski cvat od makroalgi i mikroalgi.

Također, olujno nevrijeme u veljači 2016. godine koje je zahvatilo rovinjski arhipelag imalo je pogubnog utjecaja na cistozire osobito u izloženim i plitkim staništima. Zahvaljujući monitorinzima, u mogućnosti smo uočiti navedene promjene u naseljima cistozira duž čitave zapadne obale Istre.

Pratimo rasprostranjenost vrsta, ali isto tako i njihovu abundanciju te morfološke karakteristike, kako bismo bili u mogućnosti uspoređivati s podacima iz prošlosti te govoriti o eventualnim promjenama i stanju ovih vrsta danas. Antropogeni utjecaj također utječe na naselja cistozira u priobalju.

Procesima „frezanja“ i sve popularnijeg „nadohranjivanja“ obale jednostavno narušavamo prirodni okoliš flore i faune, te direktno utječemo na smanjenje biodiverziteta u plitkim staništima. Cistozire u slijedeće četiri godine nastavljamo istraživati u sklopu nacionalnog projekta Hrvatske zaklade za znanost, gdje ćemo proučavati utjecaj djelovanja lokalnih i globalnih faktora na naselja cistozira duž zapadne obale istre, uz uvođenje lokalne restauracije pojedinih vrsta, na mjestima gdje su nekada vrste po našim saznanjima, a i povijesnim, stvarala gusta naselja", kazala je znanstvenica iz Centra za istraživanje mora u Rovinju Instituta Ruđer Bošković, dr.sc. Ljiljana Iveša.

Ostavite komentar