Hrana je naše gorivo. Biste li u auto natočili loše gorivo?

Povodom 16. listopada, Svjetskog dana hrane, u emisiji Radio ordinacija Rovinj FM-a gostovala je Sanja Močinić,. aavjetnica za prehranu i voditeljica studija "Zdravi i vitki" iz Pule.

"Prije 25 godina, kada sam pokrenula ovaj posao, većina se problema mogla riješiti jednostavnom savjetima. Jedite malo manje masnog. Smanjite unos šećera. Više se krećite.

Danas je situacija puno teža. Ne samo zato što je uznapredovala i dijagnostika, ali i medicina u tom području, već je i apsolutni broj osoba sa probavnim tegobama jako porastao, a i pojavile su se nove tegobe kojih prije nije bilo ili su bile izuzetno rijetke." rekla je.

Pojačani stres, ubrzani ritam života u kojem nam sve manje vremena i snage ostaje za pripremanje hrane, velik udio procesirane hrane u našim obrocima, dodani konzervansi i drugi aditivi, jednoličnost prehrane... Sve su to faktori koji utječu na probavni sustav. I kad jednom dođe do osređene granice manifestiraju se problemi.

Sam problem uglavnom postepeno nastaje dok ga još nismo svjesni. Pretjerano i (pre)često konzumiranje iste vrste hrane u konačnici dovede do intolerancije na neki od sastojaka iste, intolerancije koja se gradila dugo prije nego se pokazala i dijagnosticirala. A tada je potrebno puno više truda da se situacija smiri ili konačno vrati u normalu.

Dvije najčešće prisutne intolerancije modernog doba su ona na laktozu i gluten.

Ljudski organizam, točnije njegov probavni sustav odrastanjem, tj. starenjem prestaje proizvoditi enzim potreban za razgrađivanje laktoze. I to je prirodan proces. Laktoza je kompleksan šećer i u procesu probave se razlaže na niže šećere koji su lakše dalje probabljivi. U slučaju da taj prvi kotak probava ne može učiniti i nastavak probave mlijeka je otežan i tu nastaju problemi. U fazi dok se intolerancija još nije pokazala proizvodi od fermentiranog mlijeka, sirevi, jogurti i sl. ne predstavljaju problem, jer su već parcijalno "probavljeni" tj. laktoza je već drugim procesom razbijena. No kod već postojeće intolerancije i takvi, fermentirani proizvodi znaju pričinjavat probleme.

Osjetljivost na gluten koji je sastavni dio svih proizvoda od žitarica (osim rijetkih iznimaka) druga je prehrambena pošast 21. stoljeća. Kako se u većinu procesiranih namirnica dodaje i nešto žitarično, gluten je postao sveprisutan i dugoročnom konzumacijom prešao onu granicu kada postaje problem.

Razni problemi sa probavom mogu nastati i kao posljedica lošeg funkcioniranja drugih unutrašnjih organa. Bolesti štitnjače, bubrega i drugog dovode do određenih disbalansa u organizmu koje može rezultirati pojačanom ili smanjenom glađu, lošom probavom, nadutošću i sl.

Možda zvuči pomalo paradoksalno, ali pandemija Covid-19 sa restrikcijama koje je nametnula može pomoći boljoj prehrani.

Zbog ograničenja kretanja roba i ljudi sve se više ljudi okreće lokalnim namirnicama, zbog istog razloga sve je više OPGova olakšalo nabavu upravo lokalno uzgojene hrane. Rekli bi Win-Win situacija.

S druge strane, ekonomska kriza uzrokovana pandemijom pogodit će sve, neke izrazito jako. A u toj situaciji, podgrijanoj depresijom često se prehrana svede na najjeftinije i najumjetnije.

Kojim ćemo putem krenuti, bar je djelomično naš osobni izbor. Činjenica koja je neupitna je da je hrana naše gorivo, i da o njoj jako ovisi kako ćemo funkcionirati. A u auto ne bi nikad sipali loše gorivo, zar ne?

Ostavite komentar