Šećerna bolest nije nimalo 'slatka' OBILJEŽAVA SE SVJETSKI DAN DIJABETESA

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog. Ove godine tema obilježavanja je "Medicinske sestre čine razliku", a cilj ove kampanje je ukazati na ulogu medicinskih sestara u prevenciji i upravljanju dijabetesom.Šećerna bolest ili dijabetes (diabetes mellitus) je kronična bolest u kojoj su razine glukoze (šećera) u krvi povišene. Većina hrane koju jedemo pretvara se u glukozu koju naš organizam koristi za energiju. Gušterača (pankreas) proizvodi inzulin, hormon koji regulira razinu šećera u krvi i to tako da omogućava ulazak šećera u stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. Osim toga, višak šećera pohranjuje se pomoću inzulina u mišiće i jetru. Ako inzulina nema ili ga je nedovoljno, šećer ne može ući u stanice, ostaje u krvi i dolazi do povišene razine šećera u krvi i razvoja bolesti.

Razlikuju se dva osnovna tipa šećerne bolesti: tip 1 kada gušterača ne proizvodi inzulin i tip 2 kada je učinak proizvedenog inzulina smanjen.

Tip 1 nastaje iznenada. Iako se još uvijek istražuju rizični čimbenici za dijabetes tip 1, neki genetski čimbenici, okolišni čimbenici, starija dob žene u vrijeme porođaja te izlaganje nekim virusnim infekcijama povećavaju rizik za obolijevanje.

Rizični čimbenici za dijabetes tip 2 su starija dob (40 g. i više), pretilost, pozitivna obiteljska anamneza (srodnici prvog stupnja oboljeli od šećerne bolesti), smanjena tolerancija na glukozu, tjelesna neaktivnost, visoki krvni tlak, povišene vrijednosti triglicerida i snižene vrijednosti HDL kolesterola, te žene koje su za vrijeme trudnoće imale šećernu bolest.

Kod dijabetesa tip 2, na početku bolesti simptomi često nisu izraženi u tolikoj mjeri pa do postavljanja dijagnoze prosječno prođe 5-7 godina.

Jedna od dvije osobe koja boluju od dijabetesa nema postavljenu dijagnozu i to u kombinaciji sa njenim djelovanjem dugi niz godina do postavljanja dijagnoze čini veliku opasnost od posljedica ove bolesti. A posljedice mogu biti vrlo loše. Do tromboza, gangrena, amputacija udova, srčanih i moždanih udara, upozorila je u emisiji Radio ordinacija Rovinj FM-a dr. Olga Dabović Rac. Među s

Upravo zbog gore navedenog izuzetno je bitno preventivno djelovati, smanjiti mogućnost pojave bolesti, a što se relativno jednostavno postiže kvalitetnom i pravilnom prehranom, fizičkom aktivnošću i uopće zdravim načinom života kaže dr Dabović Rac. Redovita šetnja najmanje 30 minuta dnevno može smanjiti rizik od šećerne bolesti tip 2 za 35-40%.

Naravno, bitni su i preventivni, sistematski pregledi koji bolest mogu otkriti već u najranijoj fazi i spriječiti pojavu posljedica.

Čak i kod pojave dijabesa, život uz njega je danas lako moguć i kvalitetom ne zaostaje od “normalnog” života. Ukoliko pak zanemarimo svoje zdravlje i bolest uznapreduje, posljedice mogu biti fatalne.

Zato, sjetimo se da o svom tijelu moramo i brinuti. Ako svoj auto redovno vozite na servisne preglede i pazite koje gorivo i ulje u njega točite, nema opravdanja da se prema svom tijelu, vozilu kojim se vozite od rođenja do smrti ne odnosite bar jednako tako.

Ostavite komentar