RAZGOVOR S NAJDOKTORICOM Donosimo priču kako je Marija Glasnović iz OB Pula došla do titule po treći put

Početkom prosinca objavljena je lista najboljih liječnika i liječnica u Hrvatskoj, među kojima se našlo čak 15 doktora iz Istre!

Liječnici, izabrani od strane pacijenata, svaki dan rade jedan od najvažnijih poslova za dobrobit zajednice i zdravlje ljudi.

Mi smo porazgovarali s jednom od najboljih liječnica, Marijom Glasnović iz OB Pula, koja je ovu titulu dobila već treći put.

Za početak, iskrene čestitke na osvajanju titule najdoktorice! Od kuda polazite kada radite s pacijentima i što Vam je u ovom poslu najbitnije?

Prije svega zahvaljujem se pacijentima,na ovom izboru. Mi smo tu radi pacijenta i njihovih potreba, i oni nas najbolje procjenjuju.

Ne moraju svi komentari biti pohvalni, nekada je tu i kritika koja nas potakne da razmislimo što tu nije bilo dobro i onda se trudimo da to ispravimo. Mišljenja sam da je zadovoljstvo pacijenata jedan je od najvažnijih čimbenika koji određuju uspjeh jedne zdravstvene ustanove. Mislim i da u pulskoj bolnici ima dosta liječnika koji zaslužuju titulu najdoktora.

 

IstraIN

Koliko Vam znači ova nagrada, posebno kada znate da dolazi od glasova pacijenata?

Drago mi je zbog ove laskave titule, koju sam stekla po treći put zaredom. Posvećenost pacijentu, aktivno slušanje, pomaže u izgradnji povjerenja između liječnika i njihovih pacijenata, kada pacijenti to prepoznaju i opišu kroz svoje komentare onda je to dobar osjećaj.

Kada se prvi put susrećete s pacijentom, u biti ste mu stranac. Nekada je teško probiti led, a najbolji način da vide vašu toplu i privlačnu stranu je pokazati istinsko zanimanje za njih. Pacijenti imaju potrebu znati da su "više od broja " . Bez obzira na trud, pacijenti ne mogu u potpunosti cijeniti pruženu skrb ako ne osjećaju da ih liječnik cijeni.

Strast i entuzijazam prema poslu, pacijenti prepoznaju kao jednu od osobina dobrih liječnika.

Kada ste odlučili postati liječnica, kakav je bio Vaš put i zašto baš reumatologija?

Nakon završetka klasične gimnazije, Medicinskog fakulteta, i specijalizacije iz Interne medicine, dalje usavršavanje znanja usmjerila sam ka reumatologiji i kliničkoj imunologiji. Sudjelovala sam u izradi nacionalnih kurikuluma iz 2 uže specijalizacije: Reumatologija i Alergologija i Klinička imunologija. Stekla sam akademski stupanj profesora,sada u trajnom zvanju.

Pored svoje znanstveno nastavne aktivnosti iz područja kliničke medicine (poglavlja u knjigama i priručnicima iz reumatologije i kl.imunologije, indeksiranih radova u časopisima),rad s pacijentima mi je na prvom mjestu. Fokus je na autoimunim sistemskim bolestima i upalnim bolestima zglobova.

 

IstraIN

Vrlo sam o nostalgična prema svojim mentorima i profesorima od kojih sam učila. Imala sam privilegiju raditi s mnogim iznimnim liječnicima. Naši stari profesori (mnogi nisu više tu s nama), dolazili su prije svih nas na posao, radili bi cijeli dan u klinici,zatim, kasno odlazili kući. Vizite su bile svečani čin, osjećali smo strahopoštovanje ali i zadovoljstvo raditi s takvim učiteljima i kolegama.

Naši profesori bili su vizionari, usadili su u nama ljubav prema reumatologiji i nadahnuli mnoge mlade liječnike da izaberu ovu specijalnost. Reumatologija i kl. imunologija neiscrpno su područje istraživanja. Nadam se i vjerujem da će interes među specijalizantima da izaberu ovu granu kliničke medicine porasti.

Koliko dugo radite u OB Pula i kako ste se odlučili na preseljenje u Istru?

Moji roditelji,sestre i brat su već 25 godina u Puli. Iako u Pulu dolazim svakog ljeta, profesionalno, ovo je moja peta godina rada u pulskoj bolnici.

Otvaranje nove suvremene bolnice, razvoj suvremenih dijagnostičkih postupaka, bio je jedan od motiva za moju odluku. Ipak, ključan je razlog bila obitelj.

 

IstraIN

Budući da ste specijalist interne medicine s užim specijalnostima iz reumatologije, kliničke imunologije i alergologije, možete li nam reći nešto više o situaciji u Istri i Vašemu radu?

Rastući nedostatak reumatologa ,tj. kliničkih imunologa vrlo je " zabrinjavajući" ne samo kod nas, već globalno. Svjesni smo toga da dugo vrijeme čekanja na pregled može izazvati nezadovoljstvo pacijenata, ali i pacijenti trebaju prihvatiti situaciju da po resursima i kadrovski nismo na razini KBC-ova.

S druge strane skoro 20 % pacijenata se ne pojavljuje na zakazani pregled, niti ga otkazuje. Sve navedeno, uključujući neselektivno slanje uputnica pridonosi dužim listama čekanja. Imajući ovo u vidu, “prazan prostor“ popunjavamo prioritetnim pacijentom po procjeni liječnika obiteljske medicine ili našoj procjeni specijalista.

Reumatologija i kl.imunologija svjedoče brzom napretku. Prije 120 godina Aspirin je bio „čudesni“ lijek ,sredinom 20. stoljeća počeli su se koristiti kortikosteroidi, do današnjih vremena gdje biološka terapija zauzima ključnu ulogu u terapiji upalnih reumatskih bolesti. Suvremena medicina usmjerena je ka pacijentu kao partneru u vlastitom liječenju.

Odnos između pacijenata i liječnika privlači pozornost još od Hipokratovih vremena. Ne smijemo zaboraviti da je komunikacija između pacijenata i liječnika ključna ne samo u kliničkoj praksi, već i u kliničkim istraživanjima. Projekt koji podupire Europska liga protiv reumatizma (EULAR) je da se liječenje treba temeljiti na zajedničkom procesu odlučivanja između pacijenta i liječnika.

 

IstraIN

Marija Glasnović

 

Pacijenti bi trebali doći pripremljeni za pregled, biti suradljivi, s točnim podacima o tijeku bolesti i lijekovima koje uzimaju. Pacijenti koji su aktivno uključeni u dijagnostičke i terapijske odluke postižu bolje rezultate liječenja.

Dijagnosticirati autoimuni poremećaj mukotrpan je posao. Za to nisu krivi reumatolozi. To je zato što su autoimuni poremećaji u velikoj mjeri nedovoljno istraženi i javnost o njima nema svijesti. Da bi se postavila dijagnoza autoimunog poremećaja, mora se prvo isključiti mnogo različitih stvari. Mogu proći desetljeća da se dobije točna dijagnoza, a liječenje autoimunih poremećaja nije bez rizika.

Simptomi se često razvijaju godinama. To je kao da radite slagalicu, slažete puzzle, s dijelovima koji vam se šalju nasumično. Ova specijalnost zahtijeva strpljenje i intuiciju, obraćanje pozornosti na detalje.
U medici uvijek trebati pratiti novosti, zadržati istraživački duh i svoju znatiželju, jer nas to čini uključenim u svom poslu bez obzira u kojoj se fazi medicinske karijere nalazimo.

Trenutak kada pomislite da ste "dovoljno postigli" ili "da ste najbolji" trenutak je kada prestajete rasti profesionalno i osobno.