Državni zavod za statistiku objavio je podatke dolazaka i noćenja turista u komercijalnom smještaju u studenome 2024., a njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
''U pretposljednjemu mjesecu 2024. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 444 tisuće dolazaka i 989 tisuća noćenja turista, što je za 20,5% više dolazaka i za 20,1% više noćenja nego u studenome 2023.
Hrvatski turizam u listopadu 2025. bilježi rast: ostvareno je 1,1 milijun dolazaka i 3,5 milijuna noćenja, što je porast u odnosu na 2024. Najbolje rezultate ponovno ostvaruje Istra, s 21,7% svih noćenja na razini države.
U desetom mjesecu najviše gostiju dolazilo je iz Njemačke, ostatka Hrvatske, Austrije, te Slovenije i Engleske. Po vrstama smještaja, najviše noćenja ostvarili su hoteli, koji su zabilježili rast od 5%.
Brojke predstavljaju rast od 0,2 posto u dolascima te 0,7 posto u noćenjima u odnosu na veljaču 2024. Od ukupnog broja noćenja u veljači, domaći turisti ostvarili su 42,6%, a strani turisti 57,4%.
12:34Prije 348 d09.04.2025
Najviše stranih noćenja ostvarili su turisti iz susjedne Slovenije, i to 91 tisuću noćenja, što čini 15,3% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. U odnosu na studeni 2023. turisti iz Slovenije ostvarili su za 23,9% više noćenja.
Slijede noćenja turista iz Austrije (11,5%), Njemačke (11,1%), Italije (6,6%), Bosne i Hercegovine (6,1%), SAD-a (5,2%), Srbije (3,9%) i Ujedinjene Kraljevine (3,6%).
U Gradu Zagrebu ostvareno je najviše noćenja turista u studenome 2024., i to 187 tisuća, što je 18,9% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na studeni 2023. u Gradu Zagrebu ostvareno je za 11,0% više noćenja turista.
Slijedi Istarska županija s ostvarenih 167 tisuća noćenja te Primorsko-goranska županija s ostvarenih 163 tisuće noćenja. Obje županije ostvarile su porast noćenja turista u odnosu na studeni 2023.'', stoji u priopćenju.
Na Kaštijunu započinju radovi na plohi A1, dijelu odlagališta koji je dosegnuo kapacitet, a cilj zahvata je uspostava sustava za kontrolirano prikupljanje plinova i smanjenje neugodnih mirisa, uz privremeno zatvaranje tog dijela odlagališta.
Sve više građana i turista odgovore traži od umjetne inteligencije, a ne od službenih kanala — istarska tvrtka nudi rješenje koje vraća komunikaciju pod kontrolu gradova, komunalnih poduzeća i turističkih zajednica.
Dok Hrvatska kuburi s nedostatkom liječnika, Rovinj je pronašao rješenje – subvencionira stanovanje i već privlači mlade stručnjake poput liječnice Dore koja kaže da joj je upravo to omogućilo samostalan život i daljnje usavršavanje.
Jedna od najpoznatijih istarskih pjesama „Krasna zemljo, Istro mila“ već više od stoljeća budi emocije, a od 2002. godine ima i službeni status himne Istarske županije.
Osim lokacija koje će predložiti građani, policija će nadzirati brzinu i na lokacijama na području Istre, na kojima se prema statističkim pokazateljima najčešće događaju prometne nesreće uzrokovane nepropisnom ili neprilagođenom brzinom.
U eko akciji u Ritošinom Brigu mještani su u samo jednom danu prikupili čak dva velika kontejnera otpada, još jednom pokazavši koliko im je stalo do očuvanja okoliša i zajedništva u svom naselju.
Pula je napravila važan iskorak u stambenoj politici – kao prvi grad u Hrvatskoj ustupa javno zemljište za projekt stambenog zadrugarstva, model koji donosi jeftinije i održivije stanovanje.
Nezavisni sindikat Republike Hrvatske osporio je tvrdnje o poboljšanju prava radnika u Pula usluge i upravljanje, poručivši kako novi Kolektivni ugovor ne donosi stvarni pomak, već samo formalno potvrđuje već postojeća prava.
Očekuje se da će novoizabrani saziv Savjeta mladih svojim djelovanjem dodatno potaknuti uključivanje mladih u javni život te doprinijeti razvoju Grada Pula-Pola kao sredine koja prepoznaje i podržava potencijale mladih.
Državni inspektorat je početkom 2026. utvrdio kako oborinske vode potiču razgradnju otpada i stvaranje plinova, što može uzrokovati neugodne mirise. Upravo zato radovi na plohi A1 predstavljaju ključan korak u njihovoj kontroli.
Prijaviti se mogu kompanije, HR timovi i agencije s projektima realiziranima u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji te Bosni i Hercegovini tijekom 2025. i 2026. godine.
To je dodatno potvrđeno potpisivanjem Ugovora o dodjeli nepovratne financijske potpore za 2026. godinu i Sporazuma o suradnji na provedbi stručne prakse u prevođenju između Istarske županije i Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, koje je u sjedištu Istarske županije u Puli, potpisao župan Boris Miletić