Državni zavod za statistiku objavio je podatke dolazaka i noćenja turista u komercijalnom smještaju u studenome 2024., a njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
''U pretposljednjemu mjesecu 2024. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 444 tisuće dolazaka i 989 tisuća noćenja turista, što je za 20,5% više dolazaka i za 20,1% više noćenja nego u studenome 2023.
Hrvatski turizam u listopadu 2025. bilježi rast: ostvareno je 1,1 milijun dolazaka i 3,5 milijuna noćenja, što je porast u odnosu na 2024. Najbolje rezultate ponovno ostvaruje Istra, s 21,7% svih noćenja na razini države.
U desetom mjesecu najviše gostiju dolazilo je iz Njemačke, ostatka Hrvatske, Austrije, te Slovenije i Engleske. Po vrstama smještaja, najviše noćenja ostvarili su hoteli, koji su zabilježili rast od 5%.
Brojke predstavljaju rast od 0,2 posto u dolascima te 0,7 posto u noćenjima u odnosu na veljaču 2024. Od ukupnog broja noćenja u veljači, domaći turisti ostvarili su 42,6%, a strani turisti 57,4%.
12:34Prije 303 d09.04.2025
Najviše stranih noćenja ostvarili su turisti iz susjedne Slovenije, i to 91 tisuću noćenja, što čini 15,3% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. U odnosu na studeni 2023. turisti iz Slovenije ostvarili su za 23,9% više noćenja.
Slijede noćenja turista iz Austrije (11,5%), Njemačke (11,1%), Italije (6,6%), Bosne i Hercegovine (6,1%), SAD-a (5,2%), Srbije (3,9%) i Ujedinjene Kraljevine (3,6%).
U Gradu Zagrebu ostvareno je najviše noćenja turista u studenome 2024., i to 187 tisuća, što je 18,9% od ukupno ostvarenih noćenja u Hrvatskoj. U odnosu na studeni 2023. u Gradu Zagrebu ostvareno je za 11,0% više noćenja turista.
Slijedi Istarska županija s ostvarenih 167 tisuća noćenja te Primorsko-goranska županija s ostvarenih 163 tisuće noćenja. Obje županije ostvarile su porast noćenja turista u odnosu na studeni 2023.'', stoji u priopćenju.
Osvojio je dva ATP turnira, igrao u četvrtfinalu Wimbledona, a šlag na tortu stigao je na kraju godine, kad je kao prvi talijanski reket odveo svoju reprezentaciju do trećeg uzastopnog naslova u Davis Cupu
Cilj manifestacije je promocija gastronomske ponude središnje Istre u predsezoni te daljnje povezivanje OPG-ova, prvenstveno pčelara, i ugostitelja s područja TZSI.
Na Međunarodnom institutu za okuse hrane i pića sa sjedištem u Bruxellesu istarskoj kobasici Histris dodijeljene su maksimalne tri zvjezdice, dok je s dvjema zvjezdicama nagrađena Histris istarska panceta.
U Saboru je otvorena rasprava o ukidanju poreza na mirovine i isplati pune mirovine umirovljenicima koji nastave raditi, a dio oporbe — s lijeva i desna — poručuje da je riječ o zarađenom pravu koje ne bi trebalo dodatno oporezivati.
Umag nastavlja snažna ulaganja u modernizaciju javne rasvjete — samo prošle godine izgrađena su 192 nova rasvjetna tijela i rekonstruirano više od 1.200, a cilj je potpuni prelazak na ekološki održivu LED rasvjetu.
Ovo je bilo treće izdanje programa nakon uspješno održanih izdanja pod nazivima "I poznati čitaju" te "I nonići čitaju", a koja su nastala u svrhu popularizacije knjige i čitanja među djecom i mladima.
Sudjelovanjem na ovoj konferenciji Grad Pula dodatno je ojačao svoju vidljivost na europskoj razini te potvrdio svoju opredijeljenost razvoju pametnih, održivih i inovativnih rješenja u službi građana.
Giuseppe Pino Budicin se rodio 27.4.1911. godine u Rovinju u radničkoj obitelji talijanske nacionalnosti. Vrlo se rano pridružio mladim komunistima i žarko se posvetio borbi protiv fašizma.
''Ovo je još jedan korak koji pokazuje kako znanje i inovacija nisu samo cilj, nego način na koji gradimo budućnost čitave zajednice'', poručio je dekan Istarskog veleučilišta dr. sc. Daglas Koraca, prof. struč. stud.
Napad je bio ozbiljan, no zahvaljujući pravodobnoj reakciji i stručnom radu internih i vanjskih službi, svi ključni sustavi su stabilizirani i poslovanje se odvija redovno.
Gradonačelnik Pule Peđa Grbin istaknuo je važnost stvaranja prostora i prilika za aktivno uključivanje mladih u procese donošenja odluka te u kreiranje programa namijenjenih mladima.
Prema podacima registra, u Hrvatskoj se svake godine bilježi oko 26 tisuća novih slučajeva raka, dok približno 13 tisuća osoba godišnje umre od zloćudnih bolesti.