NA DANAŠNJI DAN 1944. Počelo je savezničko bombardiranje Pule
Glavni razlog savezničkog bombardiranja Pule bio je strateški položaj grada kao i velika ratna luka koja se nalazila u to vrijeme pod njemačkom vojnom upravom.
Na današnji dan, 9. siječnja, 1944. godine počelo je savezničko bombardiranje Pule.
Naime, bombardiranje Pule u Drugom svjetskom ratu trajalo je od siječnja 1944. do ožujka 1945. godine.
Iako su ratna razaranja pretrpjeli i ostali hrvatski gradovi, savezničko bombardiranje Pule može se usporediti s bombardiranjem Zadra koje je trajalo od studenog 1943. do listopada 1944. godine.
Glavni razlog savezničkog bombardiranja Pule bio je strateški položaj grada kao i velika ratna luka koja se nalazila u to vrijeme pod njemačkom vojnom upravom.
U svojoj 3000 godina dugoj povijesti Pula nikad prije nije doživjela ovakvo razaranje koje je kasnije dovelo do potpuno izmijenjenog izgleda grada.
U bombardiranju su uglavnom poginuli civili...
Od 9. siječnja 1944. pa sve do 15. ožujka 1945., kada je pogođen Augustov hram, grad je više puta bio bombardiran od anglo-američkog zrakoplovstva.
Budući da su u Pulu dolazili prognanici iz Zadra i s ostalih dijelova Jadrana, u bombardiranjima su uglavnom poginuli civili. Saveznici su bombardirali i samu povijesnu jezgru Pule pritom oštetivši mnoge povijesne spomenike.
Savezničkim bombardiranjem porušen je zapadni dio starog grada koji je predstavljao tipičnu mediteransku urbanističku strukturu.
Iako su temelji znatno porušenih kuća ostali sačuvani, odlučeno je ukloniti sve ruševine na potezu od Foruma do kapele sv. Marije Formoze. Uklonjeno je ukupno 120 zdanja među kojima se nalazio i niz manje oštećenih i neoštećenih zgrada.
Time je zauvijek nestao dio grada, vrijedna povijesna urbana struktura koja je, umjesto obnove, zamijenjena velikim ozelenjenim površinama, netipičnim za mediteranska povijesna središta.
Danas se na ovom prostoru nalazi Park grada Graza s prikazanima arheološkim iskopinama.
"Hrvatska je pokazala smjer kojim želi nastaviti dalje. Drago mi je što su Istrijani izašli u velikom broju i dali podršku novom starom predsjedniku" kazao je Bassanese.
Predsjednik IDS-a naglasio je kako je stabilnost odnosa između premijera i predsjednika ključna za učinkovito vođenje zemlje. Kohabitacija, koja je posljednjih godina često obilježena sukobima i razmjenom oštrih riječi, prema Pausu mora biti zamijenjena dijalogom i međusobnim razumijevanjem.
Počeli su pristizati prvi službeni rezultati predsjedničkih izbora. HDZ-ov kandidat Dragan Primorac doživio je izborni debakl, dok je Zoran Milanović odnio uvjerljivu pobjedu.
Aktualni predsjednik je uvjerljivo najveću podršku dobio u Istarskoj županiji gdje je izlaznost bila veća od hrvatskog prosjeka - 47,3 %, a Zoran Milanović dobio je čak 90,1 %, dok je Dragan Primorac u Istri osvojio samo 9,9 % glasova.
Premijer nije htio čestitati Milanoviću na pobjedi. "Primili smo na znanje rezultate izbore. Porazili smo Milanovića na parlamentarnim izborima. On je tamo istupio kao kršitelj ustava. Od sutra idemo dalje raditi za Hrvatsku, pred nama su dvije godine rada."
Radionice su namijenjene razmjeni iskustava, stjecanju novih znanja i vještina koje pomažu u uspješnom roditeljstvu, a prijave su otvorene do 19. siječnja!
Prvo savjetovanje traje oko 60 minuta i obuhvaća razgovor s korisnikom, uzimanje anamneze, evidentiranje korištenih lijekova, mjerenja te izdavanje pisanih prehrambenih uputa.