U Puli otkriven spomenik istarskom velikanu Mati Baloti

Svečanim otkrivanjem spomenika Miji Mirkoviću-Mati Baloti, na Narodnom trgu, u Puli, danas je, pred brojnim građanima i uzvanicima, odana počast velikanu istarske književnosti, akademiku, ekonomistu i sveučilišnom profesoru, ali prije svega čovjeku koji predstavlja utjelovljenje onog našeg posebnog, istarskog duha.

Skulptura u bronci napravljena je po idejnom rješenju i maketi pokojnog akademskog kipara Mate Čvrljka, a akademski kipar Ivan Briski zaslužan je za finalnu izradu ovog dugo iščekivanog spomenika. Istarska županija je, svjesna značaja Mije Mirkovića i za najveći istarski grad, osiguravši sredstva u iznosu od preko 50 tisuća eura, financijski omogućila realizaciju ovog važnog projekta kojim je Pula dobila trajan podsjetnik na jednu od najvećih istarskih ličnosti.

Skulptura, kako je rečeno, nije tek puki umjetnički prikaz, već spomen jednoj iznimnoj osobi, koja je svojim bogatim stvaralaštvom ovjekovječila život istarskog čovjeka, njegovu borbu i snove, te neizmjernu ljubav prema rodnoj grudi, a na što se osvrnuli i istarski župan Boris Miletić, gradonačelnik Pule Filip Zoričić i, u ime obitelji Mate Balote, unuka Nada Mirković. 

Župan Miletić kazao je da mu je danas srce ispunjeno te se potom prisjetio 2008.-2009. godine kada je Bruno Krajcar krenuo s idejom i predložio da se ovo područje, u blizini tržnice, imenuje Poljanom Mate Balote, što je Grad Pula tada i prihvatio. 

„Prošlo je potom malo više godina kada su Krajcar, Miodrag Čerina i Eros Čakić tu „Kod Pjera“ predložili da naš velikan dobije i svoj spomenik u Puli, pored onog u Raklju, njegovom rodnom kraju. Tada sam to objeručke prihvatio i zahvaljujem se vijećnicama i vijećnicima županijske Skupštine koji su podržavši proračun, podržali i financiranje ovog projekta.

Držim da najveći istarski grad - Pula, mjesto gdje je Mijo Mirković volio biti, zaslužuje imati jedan ovakav spomenik, kao trajno sjećanje na našega Mate Balotu. Istarska županija baštini zavičajnost i kroz Zavičajnu nastavu djecu i mlade učimo o našem kraju.  Trebamo cijeniti svoju tradiciju i smatram da bi svatko tko živi u Istri trebao pročitati djela Mate Balote.

Čitavši „Tijesnu zemlju“, koja govori o tada sirotici Istri, mislim da bi Mate Balota danas bio ponosan na svoju Istru, Istru koja je među najrazvijenijim županijama u državi“, kazao je župan Boris Miletić, zahvalivši se svima koji su sudjelovali u realizaciji projekta postavljanja spomenika.

Foto: Istarska županija

Gradonačelnik Zoričić smatra važnim što je još jedan dio grada posvećen memoriji jednom od istarskih sinova, baš kao što je to bilo u slučaju Gradskih bazena Dino Makovac, klupice Đorđa Balaševića, staze posvećene Lucianu Delbiancu i mnogim drugima. Mate Balota je, dodao je gradonačelnik, svojim zapisima i znanstvenim radovima zadužio Istru te je izrazio zadovoljstvo što će se ljudi, posebno mladi, moći sada susresti s Matom u samom centru Pule.

Unuka Mije Mirkovića, Nada Mirković uputila je zahvalu u ime cijele obitelji županu Borisu Miletiću, gradonačelniku Filipu Zoričiću, autorima Mati Čvrljku i Ivanu Briskom, te posebno Bruni Krajcaru na ideji i upornosti da se ovaj projekt realizira.

„Mislim da bi moj, odnosno naš djed bio zadovoljan tim pokretom u kojem je uhvaćen jer on jest uvijek bio u pokretu, uvijek je radio i smišljao što još treba i planira napraviti. Mislim da bi bio zadovoljan što hoda ovom poljanom, kako je Talijani zovu prato piccolo. Tu je dolazio vidjeti što sve raste na našoj crvenoj zemlji, što su ribari ulovili u zoru i donijeli na ribarnicu.

U Puli bi dida uvijek navratio u oštariju kod starog Pjera Marasa, koja je bila tu iza markata i moj tata je nastavio tu tradiciju. Mislim da bi mu bilo drago koliko i nama, njegovoj obitelji i prijateljima, što je ta puna Pula eto od danas bogatija i za njegov spomenik koji će, nadam se, nagovijestiti još puniju Pulu i bogatiji moderan grad kakav je priželjkivao vidjeti na temeljima onog polisa, koji su izgradili ti njegovi grčki umjetnici i stvaratelji, kroz čije oči nikad nije prestao gledati ovaj lijep zaljev“, kazala je unuka.

Proces iziskivao puno vještine, predanog rada i strpljenja

Članica Kulturnog vijeća za zaštitu i očuvanje kulturne baštine Grada Pule Gorka Ostojić Cvajner govorila je o procesu izrade spomenika koji je iziskivao puno vještine, predanog rada i strpljenja kako bi svojom monumentalnošću, snagom i uvjerljivošću govorio o osobi koja je pretvorena u spomenik.

„Voljela bih da osjetite tu draž, da osjetite koliko umjetnik, ovdje Mate Čvrljak, duboko mora razmišljati o ličnosti koju prenosi na spomenik. Što je Mate htio pokazati tom skulpturom? Stav, grif, pozu, uvjerljivost, nonšalantnost, žovijalnost tog čovjeka koji je osvajao i likom, i djelom, i cijelim svojim životom.

A to je najveća stvar koju kipar može postići; s uvjerljivošću, strašću, znanjem i osjećajem za uravnoteženu ljepotu, prenijeti značaj skulpture na gledatelja.

Uživajte u ovoj skulpturi, prelijepa je i možemo sada već govoriti o zanimljivom trokutu - James Joyce, Mate Parlov i sada Mate Balota“, kazala je prigodno Gorka Ostojić Cvajner.