Nezavisni hrvatski sindikati predstavili su ovogodišnju Uskrsnu potrošačku košaricu za tročlanu obitelj, koja pokazuje rast cijena u svim kategorijama u odnosu na prošlu godinu. Cijene su analizirane u tri razine: bogata, srednja i skromna košarica – a svaka od njih znatno je skuplja nego lani, piše HRT.
Prema riječima Izabele D. Mišić, gospodarske savjetnice NHS-a, podaci su prikupljeni u različitim dijelovima Hrvatske, u trgovačkim centrima, supermarketima, kvartovskim trgovinama i na tržnicama. Posebno je istaknula kako su zabilježene velike razlike u cijenama između tržnica i velikih trgovaca.
"Iako su mnogi proizvodi bili u akcijskim ponudama, ponekad i s popustima do 60 posto, cijene su unatoč tome više nego prošle godine", kazala je Mišić.
Bogata košarica iznosi 435 eura i u odnosu na prošlogodišnju skuplja je za 10 posto, srednja iznosi 256 eura i skuplja je za 8 posto, a skromna iznosi 122 eura i skuplja je od prošlogodišnje 5 posto, izvijestila je Izabela D. Mišić.
Bogata košarica obuhvaća tradicionalne uskrsne obiteljske obroke s više izbora i obilja, srednja predstavlja skromniji blagdanski stol, dok skromna uključuje samo proizvode sa zamrznutim cijenama.
Rast troškova hrane i inflacija
Inflacija u Hrvatskoj trenutačno iznosi 3,2 %, dok su cijene hrane porasle za 4,7 % u odnosu na prethodnu godinu. Udio potrošnje kućanstava koji odlazi na hranu doseže 27 %, što jasno pokazuje opterećenje koje prehrambeni troškovi predstavljaju za prosječnog građanina.
Koliki udio plaće odlazi na uskrsnu košaricu? Prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.392 eura. U tom kontekstu: skromna košarica čini 8,82 % prosječne plaće, bogata košarica čini 31,26 %.
No, kako je naglasila Mišić, čak 70 % građana prima plaću nižu od prosjeka. Medijalna (srednja) neto plaća iznosi 1.200 eura: skromna košarica čini 10,23 % te plaće, a bogata košarica čak 36,26 %.
Za one koji primaju minimalnu bruto plaću od 970 eura (što u neto iznosi oko 754 eura za samca u Zagrebu), situacija je još teža: skromna košarica odnosi 16,27 % plaće, a bogata gotovo 58 % – što pokazuje izrazitu neusklađenost potrošačkih cijena i primanja.
"Brojke su zastrašujuće. Košarice postaju luksuz za velik dio naših građana, a blagdanska potrošnja sve više otkriva stvarnu kupovnu moć", zaključila je Mišić.