U samo četiri mjeseca kroz pulski hospicij prošlo 35 pacijenata: „Sustav mora bolje funkcionirati”

Povodom nacionalnog Dana palijativne skrbi, koji se obilježava 11. svibnja, u pulskoj je javnosti održan okrugli stol posvećen iskustvima i izazovima palijativne skrbi u Istarskoj županiji.

Sudionici su pritom upozorili na niz problema u sustavu, od nedovoljne povezanosti zdravstvene i socijalne skrbi do manjka stručnog kadra i opreme, ali i istaknuli važnost razvoja hospicija i mobilnih palijativnih timova.

„Radimo najbolje što možemo i na tome sam zahvalna svima“, zaključila je skup dr. sc. Julijana Franinović Marković, ravnateljica hospicija „Bl. Miroslava Bulešića“.

Od otvorenja pulskog hospicija 7. siječnja ove godine, u ustanovi je bilo zbrinuto 35 bolesnika, od kojih je 22 preminulo, dok ih je 13 otpušteno. Najčešće se radilo o onkološkim bolesnicima, ali i osobama sa srčanim i plućnim bolestima te demencijom u završnoj fazi bolesti.

Kako je pojašnjeno, prioritet pri prijemu imaju pacijenti koje preporuče bolnički palijativni timovi ili mobilni timovi pri Istarskim domovima zdravlja.

Na okruglom stolu posebno je naglašena potreba snažnijeg povezivanja zdravstvene i socijalne skrbi.

„Na razini države, prema važećim normativima, nažalost nije uopće povezana socijalna i zdravstvena skrb. U našoj županiji liječnik obiteljske medicine izdaje uputnicu za hospicij, a socijalni radnik kojeg plaća županija, u nedostatku državnog sustavnog financiranja, odlazi u obitelj i daje preporuku za smještaj bolesnika u hospicij“, istaknula je dr. Franinović Marković.

Govoreći o izazovima rada hospicija, ravnateljica je upozorila i na potrebu dodatne edukacije zdravstvenih djelatnika.

„Potrebno je prepoznati kada prestaje aktivno liječenje bolesti i počinje palijativna skrb bolesnika“, rekla je, dodajući kako hospicij trenutno normativno funkcionira kao klinički bolnički centar, premda skrbi za svega 14 bolesnika.

„Hospicij mora imati sve moguće dokumente kao i klinički bolnički centar. Normativu je potrebno pojednostaviti“, naglasila je.

 

Foto: Liga protiv raka Pula

Rad mobilnih palijativnih timova Istarskih domova zdravlja predstavila je Bosiljka Kovačević, mag. med. tech., koja je istaknula kako su konačno uspjeli ekipirati dva mobilna tima za područje cijele županije.

„Dobra je vijest da smo konačno ekipirali dva mobilna palijativna tima pri Istarskim domovima zdravlja za područje cijele županije“, rekla je Kovačević.

Dodala je kako su mobilni timovi tijekom prošle godine obavili 1.129 kućnih posjeta, dok su do kraja travnja ove godine evidentirana 326 posjeta. Uz to, svakodnevno pružaju i telefonsku podršku obiteljima oboljelih.

„Ono što nam nedostaje je veći broj volontera i socijalni radnik“, upozorila je Kovačević, istaknuvši i problem nedostatka vozila za prijevoz bolesničkih kreveta iz posudionice do domova pacijenata.

Svoja iskustva predstavio je i tročlani palijativni tim Opće bolnice Pula. Nada Tadić, mag. med. tech., upozorila je kako bolnica, iako ima odobrenih 15 palijativnih kreveta, još uvijek nema zaseban odjel palijative.

„Resursi su manjkavi u odnosu na potrebe. Stariji i bolesni ljudi sve češće žive sami ili se obitelji ne mogu brinuti za njih. Već dugo vremena zvoni da se nešto mora napraviti kako bi bolesnici bili zbrinuti u sustavu“, rekla je Tadić.

 

Foto: Liga protiv raka Pula

Dodala je kako je nužna i promjena percepcije javnosti prema palijativnoj skrbi. „Svi se ne možemo izliječiti, ali zdravstveni djelatnici mogu pomoći na drugi način, kada ne liječimo bolest nego smanjujemo sve vrste patnje“, poručila je.

Na problem razdvojenosti socijalnog i zdravstvenog sustava upozorio je i dr. Diego Brumini iz bolničkog palijativnog tima. „Socijalna skrb i zdravstvena skrb idu odvojenim putevima i nikako da se sastanu kao tim. Neprihvaćanje socijalne komponente bolesnog čovjeka nikako ne bi smjelo biti“, rekao je Brumini.

S njim se složila i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Istarske županije Davorka Maras-Tkačuk. „Nažalost, na tržištu rada nema socijalnih radnika, a željeli bismo ih zaposliti u našim županijskim ustanovama poput domova za starije“, rekla je pročelnica.

Poseban dio skupa bio je posvećen podršci njegovateljima palijativnih bolesnika. Anka Dušanek, mag. educ. rehabil., koja zajedno sa Sanjom Antić i Bosiljkom Kovačević vodi grupu podrške pri Ligi protiv raka Pula, istaknula je koliko su takvi susreti važni obiteljima.

„Najveći problem je sam dolazak njegovatelja u našu grupu, ali kad se jednom pojave onda redovito dolaze na susrete. Susret počinje sa suzama i iznošenjem situacije kod kuće, ali na kraju odlaze rasterećeni i s osmijehom“, rekla je Dušanek.

Dodala je kako se kroz razgovor mijenja percepcija prema kojoj njegovatelj mora biti zatvoren u kući i „umirati zajedno s bolesnikom“.

Pomoć obiteljima pružaju i volonteri Lige protiv raka, koji su tijekom prošle godine odradili čak 1.700 volonterskih sati. Među njima je i Angelica Garcia, stomatologinja iz Meksika koja danas živi u Puli, a koja je podijelila svoje iskustvo volontiranja kod jedne starije sugrađanke.

Skup je započeo nastupom učenika Osnovne škole Kaštanjer koji su pjesmom i recitacijama obilježili Dan palijativne skrbi, nakon čega su djeca zajedno s Dubravkom Orlić Bašlin iz „Svijeta biljaka“ posadila ljekovito bilje u dvorištu hospicija.

Organizator događanja bila je Liga protiv raka Pula, a jedan od glavnih ciljeva bio je dodatno uključiti zajednicu u razvoj i razumijevanje palijativne skrbi.