Prošle godine u Hrvatskoj smrtno stradalo 30 radnika! Mateo Škuflić objašnjava sve o zaštiti na radu

Zaštita na radu obuhvaća skup mjera i postupaka kojima se sprječavaju ozljede, profesionalne bolesti i štetni utjecaji na zdravlje radnika. Osiguravanje sigurnih uvjeta rada zakonska je obveza poslodavaca, ali i pravo svakog radnika.

Kontinuirana edukacija, pravilna primjena zaštitne opreme i svijest o rizicima ključni su elementi učinkovite zaštite na radu.

Iako se u posljednjih nekoliko godina sve više govori o važnosti zaštite na radu, podaci govore kako stanje i dalje nije zadovoljavajuće.

Prema riječima Matea Škuflića, stručnjaka za zaštitu na radu iz tvrtke Maistra, prošle godine u Hrvatskoj je zabilježeno 30 smrtnih slučajeva na radu, a svaka takva tragedija je – previše.

"Zaštita na radu nije novo područje, ali svijest i dalje nije na razini na kojoj bi trebala biti. Postoje poslodavci i radnici koji temu shvaćaju ozbiljno, no oni su još uvijek manjina", upozorava Škuflić koji je gostovao u emisiji "Radio ordinacija" na Rovinj FM-u.

Turizam i lažan osjećaj sigurnosti

Iako se turizam općenito smatra niskorizičnom djelatnošću, upravo taj osjećaj sigurnosti često dovodi do opuštanja koje može rezultirati ozbiljnim incidentima. Prema iskustvu iz Maistre, najčešće ozljede u sektoru su porezotine, opekotine i padovi. Ključan izazov, ističe Škuflić, leži u ljudskom faktoru i sezonalnosti radne snage, gdje često nedostaje iskustva i edukacije.

"U turizmu je potreban dodatni oprez jer se podcjenjuju rizici. Važno je razmišljati unaprijed, predviđati najgore moguće scenarije i raditi sve kako bi se oni spriječili", dodaje.

Foto: IstraIN

Osim traumatskih ozljeda, važan aspekt zaštite na radu je i zaštita zdravlja – posebno kada je riječ o dugotrajnoj izloženosti štetnim tvarima poput kemikalija. Ipak, u Maistri tvrde kako su u tom pogledu napravljeni veliki iskoraci.

"Već godinama koristimo zamjenske tvari koje ne uzrokuju profesionalna oboljenja, a nismo zabilježili nijedan slučaj profesionalnog oboljenja u našoj tvrtki. Edukacija i pravilna uporaba zaštitne opreme ostaju ključni alati prevencije", pojašnjava Škuflić.

Osobna zaštitna oprema – posljednja linija obrane

Prema Škufliću, osnovna zaštitna oprema poput rukavica, kaciga i naočala ne bi smjela biti prva linija zaštite, već posljednja. Pravi cilj je kroz organizacijske i tehnološke mjere uopće spriječiti izloženost radnika riziku.

"Ako se nešto može riješiti boljom organizacijom rada, zašto odmah ići na zaštitnu opremu? Ona je važna, ali je samo jedna karika u lancu", kaže.

Jednako važno kao i mjere poslodavaca jest i osvještavanje radnika o njihovim pravima i obvezama. Radnik ima pravo odbiti rad ako nije siguran u uvjete, a poslodavac to mora poštovati.

"Radnik je najbliži stvarnom riziku i prvi će ga prepoznati. Važno je da zna da zaštita na radu nije tu da ga sputava, već da ga štiti. I u turizmu postoje specifični izazovi – primjerice, rad na suncu ili visoke temperature, posebno za konobare i radnike u hortikulturi", ističe Škuflić.

Zaključno, Škuflić poručuje da je pred Hrvatskom još puno posla na podizanju opće svijesti o zaštiti na radu.

"Niti jedan sustav neće biti savršen, ali ako svi u njemu razumiju svoju ulogu – i radnici i poslodavci – tada možemo doći do stvarnog napretka i manjeg broja nesreća", zaključuje.