Krajem ožujka 1972. godine Sovjetski savez lansirao je ka pakleno vrućoj Veneri dvije identične letjelice s ambicioznim ciljem slijetanja njihovih landera na površinu te rada u strahovito teškim uvjetima do sat vremena.
Aparat tvorničke oznake 4V-1 No.670 poletio je 27.03.1972.
Javnosti je postao poznat kao Venera 8, prva uspješna misija slijetanja i rada na Venerinoj površini ikada. Aparat blizanac tvorničke oznake 4V-1 No.671 lansiran je 31.03.1972. Javnost o njemu nije znala ništa do pred koju godinu!
Tek kada je Ruska Federacija otvorila tajne arhive saznalo se kako je to trebala biti misija oznake Venera 9 (tu je oznako tri godine kasnije nosila nova letjelica).
Obzirom je u Zemljinoj orbiti došlo do eksplozije raketnog modula koji je nesuđenu Veneru 9 trebao poslati ka Veneri ona je ostala zarobljena u jako izduženoj putanji oko Zemlje (206 x 9802km).
Ništa tu ne bi bilo posebno zanimljivo da se Kosmos 482, uslijed višedesetljetnog djelovanja Zemljine gravitacije, svemirskog vremena i Sunčevog vjetra, nije „odlučio” vratiti na Zemlju!
Marino Tumpić
Radi se o letjelici (zapravo čini se da je nakon eksplozije rakete Molniya čitav ostao samo lander) promjera nešto preko jednog metra i mase 450kg – 495kg.
Letjelice te mase pri ulasku u atmosferu Zemlje dezinegriraju se u cijelosti, ostave sjajan trag vatrene kugle na zvjezdanom nebu dok se njihova struktura u potpunosti raspadne i pretvori u plin i prašinu.
E to nije slučaj s Kosmosom 482. On je dizajniran da preživi slijetanje na Veneru! Uvjeti u atmosferi i na tlu tamo su kudikamo teži. Obzirom na orbitalnu inklinaciju od 52°, Kosmos 482 može sletjeti bilo gdje između 52° južne i 52° sjeverne geografske širine, dakle može sletjeti i kod nas!
Predikcije slijetanja ukazuju kako bi Kosmos 482 ovog vikenda mogao zaroniti u Zemljinu atmosferu. Intrigantno je pitanje što će sletjeti, kako i u kojem stanju.
Marino Tumpić
Radiotehnička izviđanja još od prije pedeset godina nisu dala nikakovog traga aktivnosti landera, istina nije ga ni trebalo biti. Lander će se (možda) uključiti tek po slijetanju! Tehnologija ondašnjeg vremena prepustila je sekvencu slijetanja automatici. Ne bi se iznenadili da Kosmos 482 pri zaronu u Zemljinu atmosferu automatski odradi sve planirane zadaće.
Doduše ne na Veneri već na Zemlji, pedeset i tri godine nakon što je lansirana! Bilo bi jako interesantno da lander Kosmosa 482 sleti i bude pronađen. Tko zna kakve sve tajne krije, a i sama potvrda rada ruske (ex sovjetske) automatike nakon više od pola stoljeća sada opako golica i znanstvenike i tehničare.
Prema zadnjim proračunima, slijetanje Venerinog landera na Zemlju (!) dogoditi će se u subotu 10.05.2025. s tolerancijom +/- 18sati! Točno vrijeme i mjesto slijetanja nije moguće proračunati.
Kosmos 482, nesuđena Venera 9, – dobrodošao kući! Pronađete li ovih dana čudnu konstrukciju pomalo spaljene oplate na kojoj se vide slova CCCP u dvorištu – to je Kosmos 482!
Sovjetski savez imao je iznimno uspješan program slanja robotičkih letjelica na Veneru. U razdoblju od 1961. do 1984. trinaest misija upisalo je uspjeh u obavljanju planiranih zadataka.
Od samih početaka Udruga „Goldi“ aktivno se uključila u skrb i zaštitu napuštenih životinja, a Grad je prepoznao tu inicijativu i snažno je podržao, financijski i organizacijski.
Porezna i Carinska uprava najavljuju pojačane nadzore fiskalizacije diljem Hrvatske tijekom svibnja i lipnja, s posebnim fokusom na ugostiteljske objekte, trgovine satovima i nakitom te frizerske i kozmetičke salone.
U Galeriji Malenica otvorena je izložba “Ženske rukotvorine i nošnje iz prošlosti Kanfanara” koja kroz tekstilne predmete otkriva život i običaje žena s početka 20. stoljeća.
Međunarodno najnagrađivanija domaća kreativna direktorica ponovno je pozvana u žiri najuglednijeg svjetskog festivala kreativnosti, potvrđujući međunarodno priznanje hrvatske struke.
'Rovinj-Rovigno Direct' dostupna je za preuzimanje putem Google Play trgovine i App Store-a, čime Rovinj postaje dio mreže pametnih gradova koji koriste digitalne alate za stvaranje dostupnijeg i transparentnijeg upravljanja u službi građana.
Danas je polaganjem vijenaca na Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora Istre u Titovom parku obilježen Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe.
Riječ je o ambicioznom projektu koji obuhvaća rekonstrukciju zgrade u starogradskoj jezgri i njezinu prenamjenu u znanstveno-istraživački centar, kao i prostor posvećen kulturnoj baštini Lovreštine.
Vijenac su na Spomeniku položili gradonačelnik Marko Paliaga i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Rovinjštine Branko Oplanić, a prisustvovali su i predstavnici Grada, gradskih ustanova, obrazovnih i kulturnih institucija te predstavnici Udruga antifašističkih boraca Rovinjštine.
'Jedna slika doista govori više od tisuću riječi, ali boravak na terenu – na gradilištu ili u pogonu – govori nekoliko tisuća', rekao je profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.