Sveučilište u Puli spojilo znanost, umjetnost i okoliš u potrazi za održivim rješenjima

U organizaciji Fakulteta prirodnih znanosti u četvrtak, 8. svibnja 2025. na Sveučilištu  Jurja Dobrile u Puli održan je okrugli stol pod nazivom „Uloga znanosti i obrazovanja u  oblikovanju klimatski osviještenog društva“. Okrugli stol je moderirao dr. sc. Neven Iveša koji  je sugovornike poticao na raspravu o klimatskim promjena sagledavajući različite aspekte  svakodnevnog života.

Gostujuća profesorica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, izv. prof.  dr. sc. Mirela Sertić Perić opisala je utjecaj klimatskih promjena na ekosustave kopnenih voda.

Opisala je svoja istraživanja u Švicarskoj, gdje je proučavala utjecaj porasta temperature i  smanjenje ledenjačke mase koja dovodi do promjena protoka vode u potocima, a samim time i  promjena zajednica beskralješnjaka, što u konačnici dovodi do prilagodbi organizama kroz različite prehrambene navike.

O dotoku slatke vode i utjecaju na promjene temperature vode u Jadranskom moru, te utjecaju na morske školjkaše, primjerice na uzgoj dagnji i kamenica  govorili su izv. prof. dr. sc. Ivan Župan i doc. dr. sc. Slavica Čolak s Odjela za ekologiju,  agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Naglasili su da zagrijavanjem mora i zakiseljavanjem oceana dolazi promjena u reproduktivnosti, rastu i preživljavanju školjkaša,  što ima posljedice i na ribarstvo i lokalnu ekonomiju.

Nadovezujući se na utjecaj promjena  ekoloških čimbenika na školjkaše, izv. prof. dr. sc. Ines Kovačić s Fakulteta prirodnih znanosti  naglasila je važnost alternativnih rješenja koje možemo ponuditi, a to je uporabom probiotika  izoliranih iz školjkaša. „Probiotici mogu igrati važnu ulogu u povećanju otpornosti školjkaša  na stresne uvjete povezane s klimatskim promjenama, kako bi se učinkovitije obranili od  patogena. Patogeni su sve prisutniji u promijenjenim ekološkim uvjetima. Time se probiotici  sve više prepoznaju kao vrijedan alat u očuvanju zdravlja školjkaša u prirodi i u akvakulturi.''  naglasila je Kovačić.

Na održivost u upravljanju okolišem, a time i turizmom upozorila je izv.  prof. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac. Objasnila je kako održivost danas često znači nešto  sasvim drugo od onoga što bi trebala predstavljati – umjesto stvarne brige za okoliš, često se  koristi kao marketinški alat usmjeren isključivo na profit. ,,Ipak, postoje tvrtke koje iskreno  promiču održive prakse, vodeći računa o utjecaju na klimu i pokazujući da ekonomski uspjeh  ne mora biti ostvaren na štetu okoliša'' navodi Afrić-Rakitovac. 

• Sveučilište Jurja Dobrile u Puli sudjelovalo u ovogodišnjem Festivalu znanosti

Dekan Tehničkog fakulteta, izv. prof. dr. sc. Marko Kršulja upozorio je na utjecaj povišenih  temperatura na kopnene ekosustave i na čovjeka. ,,Povećane temperature u okolišu uzrokuju  učestalije požare, čime su mnoge struke izložene sve većim rizicima. Struka zaštite na radu je  također pred velikim izazovima, a također i zakonodavac koji je obavezan propisima regulirati  uvjete rada i obaveznu zaštitnu opremu.

Istovremeno se zbog utjecaja klimatskih promjena  javljaju problemi u odvodnji vode. Trenutno u Hrvatskoj i Europi su veliki gubitci vode zbog  dotrajalih cijevi. Neophodno je rješavanje ovih infrastrukturnih problema, čime će se posljedice  klimatskih promjena smanjiti. Ovi izazovi zahtijevaju povezano djelovanje obrazovnog,  ekološkog i tehničkog sektora kako bi se pronašla održiva rješenja.'' naglašava Kršulja.  

Doc. dr. sc. Breza Žižović, voditeljica studija Dizajn i audiovizualne komunikacije naglasila je  kako je važno promicati poruke o utjecaju klimatskih promjena i održivom upravljanju  okolišem putem umjetnosti, jer upravo ovim medijima informacija lakše dolazi do svijesti  svakog čovjeka. Naglasila je kako sve više umjetnika koristi svoj rad kako bi podigli svijest o  klimatskoj krizi, stvarajući djela koja dokumentiraju uništavanje prirodnih krajolika.

Ukratko,  umjetnost postaje i medij i predmet rasprave o klimatskoj budućnosti, a njezin odgovor na  klimatske promjene najbolje se očituje u angažiranim praksama i suvremenim izložbenim  prostorima diljem svijeta. 

• Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i HGK – Županijska komora Pula potpisali Sporazum o suradnji

Prvostupnik Znanosti o moru, Matej Čief, ujedno i student koji provodi svoj diplomski rad na  Fakultetu prirodnih znanosti opisao je populaciju plavog raka u ornitološkom rezervatu Palud.  ,,U većem dijelu godine plavi rak uspostavlja stabilnu populaciju unutar ovog biološki  vrijednog staništa. Iako se Jadran ubraja u oligotrofna mora, sjeverni dio u kojem se nalazi i  Palud – Palù izrazito je produktivan zbog malih dubina, i pritoka rijeka kojim dolaze hranjive  soli te se povećava primarna produkcija, čime se osigurava optimalan uvjet za plavog raka, te  se njihov broj u sjevernom Jadranu učestalo povećava''- naglasio je Čief. 

O edukaciji studenata i prijenosu informacija o klimatskim promjenama i utjecaju na društvo u  cjelini govorio je izv. prof. dr. sc. Paolo Paliaga. Opisao je važnost edukacije o klimatskim  promjenama od najranije dobi, a sve kako bi djeca razvila razumijevanje i svijest o važnosti  očuvanja okoliša. 

Upozorio je sve prisutne kako istinska promjena počinje osobnim primjerom – zato je važno da  svatko od nas prepozna vlastitu odgovornost i djeluje u skladu s održivim načelima. ,,Kada  pojedinci usvoje znanje i vrijednosti vezane uz klimatske izazove, postaju ne samo informirani  građani, već i aktivni sudionici u izgradnji održivije budućnosti.'' naglašava Paliaga.  

Moderator i voditelj okruglog stola dr. sc. Neven Iveša, sumirao je važne činjenice i zaključke  o utjecaju klimatskih promjena na okoliš. Zaključno, naglasio je kako su klimatske promjene  višeslojni izazov koji zahtijeva suradnju znanosti, obrazovanja, gospodarstva i lokalne  zajednice u pronalaženju konkretnih i održivih rješenja.

Predstavljanje knjige „Integrirani pristup biologiji i glazbi“

Predstavljanje knjige „Integrirani pristup biologiji i glazbi“ čije su autorice prof. dr. sc. Ivana  Paula Gortan Carlin s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti i izv. prof dr. sc. Ines Kovačić  s Fakulteta prirodnih znanosti održalo se u petak, 9. svibnja 2025. na sveučilištu Jurja Dobrile  u Puli. 

U knjizi su povezane dvije discipline koje na prvi pogled možda djeluju udaljeno: biologije,  kao znanosti o životu, i glazbe, kao univerzalnog jezika emocija, izraza i komunikacije. Ova  knjiga nije samo teorijska razrada, ona je i praktičan vodič za odgojitelje, učitelje, nastavnike,  profesore, studente, ali i znatiželjnike koji žele razumjeti kako glazba može pomoći u  razumijevanju tema poput evolucije, građe stanica, građe ljudskog tijela, homeostaze,  imunološkog odgovora i živčanog sustava.  

Autorice su istaknule da djeca prirodno posjeduju snažnu znatiželju za istraživanje okoline i  otkrivanje prirodnih pojava te da postoje uvjerljiva opravdanja za upoznavanje djece s  područjem STEM-a od njihove rane i predškolske dobi. Nastalo djelo je prvenstveno idejno  osmišljeno kroz aktivnosti na projektu CACAO (Cell Biology and Art Class Omnibus) na kojem  je sudjelovala i doc. dr. sc. Branka Bernard, a ujedno i treća koautorica ovog udžbenika.

Foto: UNIPU

U  izlaganju udžbenika sudjelovale su recenzentice izv. prof. dr. sc. Emina Pustijanac s Fakulteta  prirodnih znanosti i izv. prof. dr. sc. Mirela Sertić Perić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta  Sveučilišta u Zagrebu. Recenzentice su kroz prikaz ovog udžbenika željele opisati kako je  jednako važna potreba da djeca budu izložena različitim znanstvenim konceptima i da ih se  potakne na promišljanje o ljudskome tijelu i promjenama u okolišu unutar konteksta koji se  odnosi na njihov svakodnevni život.  

,,Učenje biologije kroz glazbu, zvukove i ritam inovativan je pristup koji angažira više osjetila  i potiče dublje razumijevanje bioloških procesa. Kroz harmoniju tonova, melodija i ritamskih  uzoraka može se uroniti u svijet života na molekularnoj razini. Primjerice, genski se kod može  predstaviti kroz ritamski obrazac u kojemu svaka nukleotidna baza ima svoj određeni ton, pri  čemu se stvara melodija koja otkriva strukturu DNK-a.

Razumijevanje evolucije može se  produbiti kroz glazbene kompozicije koje ilustriraju postupno razvijanje različitih oblika života  tijekom vremena. Takav pristup može potaknuti suradnju među učenicima, jer zajedničko  stvaranje glazbe i ritma zahtijeva timski rad i komunikaciju'' ističe profesorica Kovačić, čije je  višegodišnje iskustvo u poučavanju STEM-a opisano u ovom udžbeniku.

Profesorica Gortan Carlin, koautorica pjesama koje su u udžbeniku prikazane, navodi kako većina dječjih pjesama ne ispunjava kriterij „jedine svrhe”, već često imaju mnemotehničku  ulogu te povećavaju mogućnost pamćenja.

,,Pjesme se općenito, ako je tekst povezan rimom,  mogu smatrati organizacijskim mnemotehnikama u smislu strukturiranja informacija. Osim što  pomažu u pamćenju, pjesme mogu unaprijediti učenje tako što djeci omogućuju da se osjećaju  opušteno u stresnim situacijama. Sudjelovanjem u pjesmi djeca rabe verbalnu i neverbalnu  komunikaciju te istovremeno koriste auditivni i vizualni pristup, što ih potiče na integraciju i  bolje pamćenje gradiva.'' ističe Gortan Carlin. 

Na kraju prezentacije autorice naglašavaju kako visokokvalitetno obrazovanje u ranome  djetinjstvu postavlja temelje uspjeha u školi, na radnome mjestu i u društvu, a izuzetno brze  promjene u svijetu oko nas pojačavaju osjećaj neizvjesnosti povezan s onime što dolazi i kako  se na to pripremiti. Također, autorice pozivaju da ovu knjigu ne shvatite samo kao zbir znanja,  već kao poziv na dijalog – između znanosti i umjetnosti, razuma i osjećaja, učenika i nastavnika.