Kad noć više nije noć: Saznajte kako izgleda svjetlosno zagađenje iz teološke perspektive
U borbi protiv svjetlosnog zagađenja ne radi se samo o očuvanju prirode ili noćnog neba, nego i o očuvanju duhovne naravi svijeta.
Martin Maružin
14 Svibanj 2025 I 20:27
Marino Tumpić
Svjetlosno zagađenje nije samo ekološko nego i antropološko te duhovno pitanje, ono nanovo poprima bestijalne razmjere.
Danas su najveći svjetlo-zagađivači mali i privatni investitori koji „reflektorizacijom noći” liječe svoje komplekse mizernosti u društvu koje ih okružuje.
O tehničko-pravnim aspektima svjetlosnog zagađenja, o nužnosti prirodne izmjene dana i noći (svjetla i tame) i očuvanja svekolikog života na planeti koja je naš jedini dom, pisali smo i pisati ćemo i ubuduće. Danas vam donosimo prikaz problematike iz teološkog ugla.
Naravni red dana i noći, svjetla i tame, nije neprijatelj, nego saveznik milosti. Prekidanje tog ritma, kako u prirodi, tako i u liturgijskim prostorima, vodi duhovnoj dezorijentaciji. Tama je potrebna jer čuva intimnost misterija; ona je poput vela koji štiti sveto od profanacije.
Zagađujemo noć, jer više ne želimo susresti tišinu, a time i Boga. Noć je postala „suvišna“ jer ne donosi profit, ne proizvodi slike, ne privlači pažnju. Tako i crkveni prostori, osobito oni s relikvijama svetaca, sve više liče na izložbene sekularne prostore, a ne na mjesta susreta s otajstvom Živoga Boga i čuđenja ljepote sakralnog koje nas vodi prema transcendentnome.
U borbi protiv svjetlosnog zagađenja ne radi se samo o očuvanju prirode ili noćnog neba, nego i o očuvanju duhovne naravi svijeta. Tama nije neprijatelj; ona je mjesto Božje pedagogije.
Marino TumpićCrkva u Vodnjanu
Kroz tamu i šutnju, duša raste, Crkva se sabire, a otajstvo ostaje neshvatljivo, ali prisutno. Naravni ritam dana i noći nije neprijatelj, već Božji poredak u kojem se čovjek kreće prema dobru, istini, kontemplaciji i svetosti.
No, u suvremenom svijetu, čovjek se ponaša kao da želi preuzeti Božje „Neka bude svjetlost“, ali bez Božje mudrosti. Umjetno svjetlo danas obasjava sve, pa i ono što po svojoj naravi treba ostati u tišini i tami. Time se briše granica između svetoga i profanoga, između dana i noći, između unutarnjega i vanjskoga čovjeka. Gubi se red koji vodi k svetosti.
Koja je ljepota čuti krasan pjev ptičica ujutro i navečer provesti tihu i mirnu noć pod zvjezdanim nebom. Uživati u stvorenju koje nam je sam Bog predao i Njegovom miru.
Svjetlosno zagađenje nije samo ekološko pitanje ono je i antropološko i duhovno pitanje, jer se gubi prostor Božjega govora: tišina i tama. Tama i tišina se nadopunjuju. Ona je dobra, ponekad i jako potrebna.
U tami i tišini Crkva je tisućljećima čuvala otajstvo Utjelovljenja, euharistijsku prisutnost, molitvu, šutnju, pokoru i kontemplaciju. Danas, kada su sveti prostori pretjerano osvijetljeni i danju i noću, događa se suptilna profanacija: sveto se izlaže pogledu, ali se ne poštuje misterij.
"Umag je naše čudo na moru jer njegov SDP-ov gradonačelnik Vili Bassanese promiče ne samo turizam kao i sve njegove kolege na Jadranu već i industriju u svom zaleđu gdje je smještena druga najjača kemijska industrija u Hrvatskoj, odmah iza daleko većeg Zagreba"
U ime Grada Rovinja-Rovigno učenicima su čestitali te im se uvodno obratili gradonačelnik Emil Nimčević i njegova zamjenica Gianfranca Šuran koji su ovim putem pohvalili i mentore koji ih svakodnevno prate.
Cilj zakona je bolja zaštita potrošača, no istovremeno uvodi stroža pravila za banke i kreditne institucije, što znači i strože uvjete za sve koji planiraju zaduživanje.
Ovim projektom vrijednosti 4.212.354,39 eura, od kojih bespovratna EU sredstva iznose 3.383.996,60 eura, energetski će se obnoviti zgrada Društvenog centra Karlo Rojc što će rezultirati smanjenjem potrošnje energije, smanjenjem troškova za grijanje te poboljšanjem uvjeta u zgradi za sve korisnike.
Iznajmljivač bi se trebao potpisivati punim imenom i prezimenom, a njegovi osobni podaci i podaci agencije trebali bi se nalaziti na svim promotivnim materijalima, uključujući i društvene mreže i internetsku stranicu putem koje se oglašava.
Sufinanciranje Istarske županije iznosi 61 %, dok preostali dio snose istarski gradovi i općine. Dodatno, Istarska županija osigurala je milijun eura izvornih sredstava za uređenje podrumskih prostorija i završetak radova.
U Hrvatskoj trenutno živi više od 1,23 milijuna umirovljenika, a njih 36.106 već koristi zakonsku mogućnost rada do polovice radnog vremena uz zadržavanje pune mirovine.
„Ono što Specijalna bolnica nudi kroz svoj novi odjel i polikliničku djelatnost jest upravo sveobuhvatan i multidisciplinaran pristup djeci, od najranije dobi do 18. godine. To je dodana vrijednost ovog projekta“, rekla je Hrstić.
Predstavu je organizirala Općina Medulin povodom proslave svog 32. rođendana i možemo slobodno reći da je to bio pravi „poklon“, jer dobra zabava nam je svima potrebna!
Prema podacima Hrvatskog Crvenog križa, trenutačno je aktivno oko 400 spasilaca, iako bi ih, kako navode, trebalo biti barem 600 kako bi se mogla osigurati potpuna sigurnost kupača na svim uređenim lokacijama.
Gosti su stigli u ponedjeljak poslijepodne, a dočekali su ih medulinski umirovljenici uz domaće kolače, piće dobrodošlice i lipu besidu, jednostavno, srdačno i opušteno, kako to kod nas i priliči.