Kad noć više nije noć: Saznajte kako izgleda svjetlosno zagađenje iz teološke perspektive
U borbi protiv svjetlosnog zagađenja ne radi se samo o očuvanju prirode ili noćnog neba, nego i o očuvanju duhovne naravi svijeta.
Martin Maružin
14 Svibanj 2025 I 20:27
Marino Tumpić
Svjetlosno zagađenje nije samo ekološko nego i antropološko te duhovno pitanje, ono nanovo poprima bestijalne razmjere.
Danas su najveći svjetlo-zagađivači mali i privatni investitori koji „reflektorizacijom noći” liječe svoje komplekse mizernosti u društvu koje ih okružuje.
O tehničko-pravnim aspektima svjetlosnog zagađenja, o nužnosti prirodne izmjene dana i noći (svjetla i tame) i očuvanja svekolikog života na planeti koja je naš jedini dom, pisali smo i pisati ćemo i ubuduće. Danas vam donosimo prikaz problematike iz teološkog ugla.
Naravni red dana i noći, svjetla i tame, nije neprijatelj, nego saveznik milosti. Prekidanje tog ritma, kako u prirodi, tako i u liturgijskim prostorima, vodi duhovnoj dezorijentaciji. Tama je potrebna jer čuva intimnost misterija; ona je poput vela koji štiti sveto od profanacije.
Zagađujemo noć, jer više ne želimo susresti tišinu, a time i Boga. Noć je postala „suvišna“ jer ne donosi profit, ne proizvodi slike, ne privlači pažnju. Tako i crkveni prostori, osobito oni s relikvijama svetaca, sve više liče na izložbene sekularne prostore, a ne na mjesta susreta s otajstvom Živoga Boga i čuđenja ljepote sakralnog koje nas vodi prema transcendentnome.
U borbi protiv svjetlosnog zagađenja ne radi se samo o očuvanju prirode ili noćnog neba, nego i o očuvanju duhovne naravi svijeta. Tama nije neprijatelj; ona je mjesto Božje pedagogije.
Marino TumpićCrkva u Vodnjanu
Kroz tamu i šutnju, duša raste, Crkva se sabire, a otajstvo ostaje neshvatljivo, ali prisutno. Naravni ritam dana i noći nije neprijatelj, već Božji poredak u kojem se čovjek kreće prema dobru, istini, kontemplaciji i svetosti.
No, u suvremenom svijetu, čovjek se ponaša kao da želi preuzeti Božje „Neka bude svjetlost“, ali bez Božje mudrosti. Umjetno svjetlo danas obasjava sve, pa i ono što po svojoj naravi treba ostati u tišini i tami. Time se briše granica između svetoga i profanoga, između dana i noći, između unutarnjega i vanjskoga čovjeka. Gubi se red koji vodi k svetosti.
Koja je ljepota čuti krasan pjev ptičica ujutro i navečer provesti tihu i mirnu noć pod zvjezdanim nebom. Uživati u stvorenju koje nam je sam Bog predao i Njegovom miru.
Svjetlosno zagađenje nije samo ekološko pitanje ono je i antropološko i duhovno pitanje, jer se gubi prostor Božjega govora: tišina i tama. Tama i tišina se nadopunjuju. Ona je dobra, ponekad i jako potrebna.
U tami i tišini Crkva je tisućljećima čuvala otajstvo Utjelovljenja, euharistijsku prisutnost, molitvu, šutnju, pokoru i kontemplaciju. Danas, kada su sveti prostori pretjerano osvijetljeni i danju i noću, događa se suptilna profanacija: sveto se izlaže pogledu, ali se ne poštuje misterij.
Za sve građane koji ne upravljaju automobilom ili nemaju drugog načina da odu na poslijepodnevno kupanje na omiljene im rabačke plaže, Grad Labin je osigurao sufinanciranje dodatnih polazaka autoprijevoznika Arriva.
Prva ekološka akcija zakazana je za 28. lipnja 2025. u Limskom zaljevu, a akcija će trajati od 9 do 11 sati te se očekuje sudjelovanje više od 20 ronioca iz različitih ronilačkih klubova.
Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. U svjetskim razmjerima predstavlja jednu od najznačajnijih zoonoza s preko 55 000 slučajeva u ljudi godišnje.
Tijekom NOB-a Pula je dala 700 žrtava koje su izgubile svoje živote u borbi protiv okupatora, a više od 3000 sugrađana borilo se u partizanskim jedinicama.
Gradonačelnik Orlić istaknuo je da se obilježavajući 84-godišnjicu osnutka prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska mora reći da su vrijednosti antifašizma utkane u temelje moderne i suverene Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku povodom Dana antifašističke borbe, naglasivši važnost očuvanja temeljnih društvenih vrijednosti, posebno u vremenu složenih globalnih izazova.
Hrvatska je imala najbrojniji antifašistički pokret u okupiranoj Europi, dok je Istra antifašistički otpor započela još 1919. godine, kao odgovor na talijansku represiju i ukidanje nacionalnog identiteta.
Slavi se Dan antifašističke borbe i to u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.