Zbog dugih lista čekanja, ove pretrage građani radije plaćaju privatno
Ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je prijedlog pravilnika prošlog tjedna na konferenciji MedMed 2025 u Grožnjanu, naglasivši da je cilj veća transparentnost, kontrola i zaštita javnog zdravstvenog sustava.
Prema novom prijedlogu pravilnika o dopunskom radu liječnika, Ministarstvo zdravstva uvodi strože i mjerljivije kriterije za paralelno djelovanje liječnika u javnom i privatnom sektoru. Ključna novost je ograničenje izdavanja dopusnica u slučajevima kada su liste čekanja u matičnoj ustanovi duže od 150 dana.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je prijedlog pravilnika prošlog tjedna na konferenciji MedMed 2025 u Grožnjanu, naglasivši da je cilj veća transparentnost, kontrola i zaštita javnog zdravstvenog sustava.
Pravilnik predviđa bodovni sustav koji uzima u obzir više elemenata: radno vrijeme i mjesto liječnika, radno iskustvo, izvršavanje obveza te duljinu čekanja pacijenata u ustanovi.
Posebna se ograničenja uvode za liječnike na rukovodećim pozicijama ili s akademskim titulama – oni bi mogli biti negativno bodovani jer se od njih očekuje veća angažiranost u javnom sustavu i edukaciji kadra.
Lista čekanja postaje presudan kriterij. Ako je čekanje na određeni pregled u matičnoj ustanovi kraće od 30 dana, liječnik neće biti negativno bodovan.
Međutim, ako je čekanje dulje od 150 dana, dopusnica za rad u privatnoj praksi neće se izdati. Za duljine čekanja između 30 i 150 dana primjenjivat će se sustav negativnog bodovanja u rasponu od 30 do 80 posto.
Dopusnice s rokom trajanja i ograničenjem lokacija
Dopusnice će se moći izdavati samo za jednu privatnu ustanovu i na najdulje godinu dana, nakon čega će se morati obnoviti. Također, liječnik mora imati najmanje pet godina radnog staža u struci za koju traži dopusnicu. Jasno će se morati specificirati koje će se pretrage ili zahvati obavljati u privatnoj ustanovi, a ocjenjivat će se i učinkovitost liječnika u tim istim postupcima u njegovoj matičnoj ustanovi.
Ravnatelji bolnica dobit će više alata za nadzor, uključujući tromjesečne izvještaje o prisutnosti na radnom mjestu i izvršavanju obveza. Izuzeci će se odnositi na opravdane izostanke poput bolovanja ili rodiljnog dopusta.
„Javno zdravstvo nije samo proračunska stavka – to je javno dobro“, poručila je ministrica Hrstić i najavila da će prijedlog pravilnika uskoro biti upućen u e-savjetovanje.
Foto: IstraINIlustracija
Sustav kontrole – još uvijek izazov
Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić pozdravio je prijedlog pravilnika, ističući da će pomoći ravnateljima u donošenju odluka. „Sada je teško nekome zabraniti rad u privatnom sektoru jer pravilnik dopušta gotovo sve. Ova će promjena donijeti jasnija pravila igre“, rekao je.
S druge strane, Hrvatska liječnička komora smatra da promjene nisu nužne jer aktualni pravilnik već omogućuje kontrolu, ali se ona ne provodi. „Ako sada ne kontrolirate da netko u 11 sati ode u svoju privatnu polikliniku, novi pravilnik to neće promijeniti“, izjavila je dopredsjednica Komore Samija Ropar.
Privatna praksa u brojkama
Prema podacima iz listopada 2024., u Hrvatskoj je 1586 liječnika s važećom dopusnicom za dopunski rad, što čini oko 21 posto svih liječnika u sustavu. Najviše ih je u Zagrebu i okolici – čak 663, a slijede Splitsko-dalmatinska županija (216) i Primorsko-goranska (136). Neke županije, poput Međimurske, nemaju nijednog liječnika s dopusnicom.
Najzastupljenije specijalnosti u dopunskom radu su anesteziologija, radiologija, pedijatrija i ortopedija. Osim rada u privatnim ustanovama, bilježi se i porast dopunskog rada u drugim javnim ustanovama, najčešće u hitnoj pomoći i ordinacijama obiteljske medicine.
Što građani najčešće plaćaju privatno?
Najtraženije pretrage koje građani obavljaju kod privatnika su magnetska rezonanca, ultrazvuk abdomena, srca i dojki, kolor dopler krvnih žila te kompjutorizirana tomografija. Ministarstvo priznaje ovaj trend, ali poručuje kako rješenje ne vidi u zabranama, već u sustavnom pristupu.
Unatoč dojmu da se velik dio zdravstvenog proračuna slijeva privatnicima, podaci Ministarstva govore drukčije – 2020. godine privatnicima je otišlo 5,34 posto zdravstvenog budžeta, a do 2024. taj je udio smanjen na 4,87 posto.
Istraživanje iz 2023. pokazalo je da samo dva posto građana koristi isključivo privatne zdravstvene usluge, dok se čak 53 posto oslanja isključivo na javni sustav.
Jedno od prepoznatljivih mjesta pulskog noćnog života slavi 21 godinu postojanja, a rođendansko slavlje ovoga će puta imati poseban humanitarni karakter. Sav prihod od ulaznica bit će doniran Udruzi Institut Pula.
Rovinjsku policiju tijekom prošlog tjedna i vikenda najviše je zaokupljalo nepropisno parkiranje. Ukupno su evidentirana 72 prometna prekršaja i dvije prometne nesreće, a vikend je prošao bez nesreća.
Od 27. do 29. studenoga rovinjska Stara tvornica ugostit će deveti Design District, međunarodni sajam namještaja, arhitekture i dizajna interijera. Posjetitelje očekuju poznati brendovi, stručna predavanja i više od 70 domaćih proizvođača, a besplatne prijave otvorene su do 20. studenoga.
Zdravije životne navike ne moraju započeti velikim promjenama. Upravo zato Nastavni zavod za javno zdravstvo Istarske županije pripremio je tri besplatne edukativne brošure koje građanima donose praktične savjete o prehrani, kretanju i mentalnom zdravlju.
Udruga Glas poduzetnika zatražila je žurni nadzor nad postupkom donošenja pravilnika o baznim cijenama i objavi cjenika. Upozoravaju na kratke rokove, 866 komentara iz javnih savjetovanja i moguće dodatne troškove koje njihova analiza procjenjuje na najmanje 91 milijun eura.
Roditelji učenika Škole za odgoj i obrazovanje u Puli prozvali su Grad i državu zbog višegodišnjeg čekanja na novu školsku zgradu. Tvrde da zemljište još nije osigurano te poručuju: „Naša djeca nemaju vremena čekati vaše procedure.“
Od 15. studenoga zimska oprema obvezna je na određenim hrvatskim cestama, čak i kada nema snijega. Vozači iz Istre posebno trebaju pripaziti pri putovanju prema Rijeci i Zagrebu. Donosimo što morate imati u automobilu i kolike su kazne.
Pacijenti koji se suočavaju s dijagnozom zloćudne bolesti u Općoj bolnici Pula od sada imaju dodatnu podršku tijekom dijagnostike i liječenja. Imenovana je onkološka koordinatorica koja će im pomoći u organizaciji pregleda, dijagnostičkih postupaka i snalaženju u sustavu zdravstvene skrbi.