Zbog dugih lista čekanja, ove pretrage građani radije plaćaju privatno

Prema novom prijedlogu pravilnika o dopunskom radu liječnika, Ministarstvo zdravstva uvodi strože i mjerljivije kriterije za paralelno djelovanje liječnika u javnom i privatnom sektoru. Ključna novost je ograničenje izdavanja dopusnica u slučajevima kada su liste čekanja u matičnoj ustanovi duže od 150 dana.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je prijedlog pravilnika prošlog tjedna na konferenciji MedMed 2025 u Grožnjanu, naglasivši da je cilj veća transparentnost, kontrola i zaštita javnog zdravstvenog sustava.

Pravilnik predviđa bodovni sustav koji uzima u obzir više elemenata: radno vrijeme i mjesto liječnika, radno iskustvo, izvršavanje obveza te duljinu čekanja pacijenata u ustanovi.

Posebna se ograničenja uvode za liječnike na rukovodećim pozicijama ili s akademskim titulama – oni bi mogli biti negativno bodovani jer se od njih očekuje veća angažiranost u javnom sustavu i edukaciji kadra.

Lista čekanja postaje presudan kriterij. Ako je čekanje na određeni pregled u matičnoj ustanovi kraće od 30 dana, liječnik neće biti negativno bodovan.

Međutim, ako je čekanje dulje od 150 dana, dopusnica za rad u privatnoj praksi neće se izdati. Za duljine čekanja između 30 i 150 dana primjenjivat će se sustav negativnog bodovanja u rasponu od 30 do 80 posto.

Dopusnice s rokom trajanja i ograničenjem lokacija

Dopusnice će se moći izdavati samo za jednu privatnu ustanovu i na najdulje godinu dana, nakon čega će se morati obnoviti. Također, liječnik mora imati najmanje pet godina radnog staža u struci za koju traži dopusnicu. Jasno će se morati specificirati koje će se pretrage ili zahvati obavljati u privatnoj ustanovi, a ocjenjivat će se i učinkovitost liječnika u tim istim postupcima u njegovoj matičnoj ustanovi.

Ravnatelji bolnica dobit će više alata za nadzor, uključujući tromjesečne izvještaje o prisutnosti na radnom mjestu i izvršavanju obveza. Izuzeci će se odnositi na opravdane izostanke poput bolovanja ili rodiljnog dopusta.

„Javno zdravstvo nije samo proračunska stavka – to je javno dobro“, poručila je ministrica Hrstić i najavila da će prijedlog pravilnika uskoro biti upućen u e-savjetovanje.

Foto: IstraINIlustracija

Sustav kontrole – još uvijek izazov

Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić pozdravio je prijedlog pravilnika, ističući da će pomoći ravnateljima u donošenju odluka. „Sada je teško nekome zabraniti rad u privatnom sektoru jer pravilnik dopušta gotovo sve. Ova će promjena donijeti jasnija pravila igre“, rekao je.

S druge strane, Hrvatska liječnička komora smatra da promjene nisu nužne jer aktualni pravilnik već omogućuje kontrolu, ali se ona ne provodi. „Ako sada ne kontrolirate da netko u 11 sati ode u svoju privatnu polikliniku, novi pravilnik to neće promijeniti“, izjavila je dopredsjednica Komore Samija Ropar.

Privatna praksa u brojkama

Prema podacima iz listopada 2024., u Hrvatskoj je 1586 liječnika s važećom dopusnicom za dopunski rad, što čini oko 21 posto svih liječnika u sustavu. Najviše ih je u Zagrebu i okolici – čak 663, a slijede Splitsko-dalmatinska županija (216) i Primorsko-goranska (136). Neke županije, poput Međimurske, nemaju nijednog liječnika s dopusnicom.

Najzastupljenije specijalnosti u dopunskom radu su anesteziologija, radiologija, pedijatrija i ortopedija. Osim rada u privatnim ustanovama, bilježi se i porast dopunskog rada u drugim javnim ustanovama, najčešće u hitnoj pomoći i ordinacijama obiteljske medicine.

Što građani najčešće plaćaju privatno?

Najtraženije pretrage koje građani obavljaju kod privatnika su magnetska rezonanca, ultrazvuk abdomena, srca i dojki, kolor dopler krvnih žila te kompjutorizirana tomografija. Ministarstvo priznaje ovaj trend, ali poručuje kako rješenje ne vidi u zabranama, već u sustavnom pristupu.

Unatoč dojmu da se velik dio zdravstvenog proračuna slijeva privatnicima, podaci Ministarstva govore drukčije – 2020. godine privatnicima je otišlo 5,34 posto zdravstvenog budžeta, a do 2024. taj je udio smanjen na 4,87 posto.

Istraživanje iz 2023. pokazalo je da samo dva posto građana koristi isključivo privatne zdravstvene usluge, dok se čak 53 posto oslanja isključivo na javni sustav.