Hrvatskom zdravstvu nedostaje gotovo 300 obiteljskih liječnika, Istra među najkritičnijim županijama

Hrvatska liječnička komora predstavila je rezultate drugog vala anketnog istraživanja Studija hrvatskog liječništva za primarnu zdravstvenu zaštitu. Istraživanje se provodilo krajem 2024. godine i u njemu je sudjelovalo skoro 900 liječnika primarne zdravstvene zaštite.

Alarm za održivost primarne zdravstvene zaštite već odavno zvoni - a sada je dosegao kritičnu razinu, poručuju iz Hrvatske liječničke komore. I liječnici i pacijenti godinama upozoravaju na premalo vremena za pregled i konzultacije, a novi podaci iz drugog vala istraživanja Studije hrvatskog liječništva 2024. pokazuju kako obiteljski liječnici za prvi pregled pacijenta imaju svega 10 minuta, iako je prema važećim normama potrebno između 15 i 37 minuta.

Pedijatri u PZZ-u imaju prosječno 9 minuta za pregled beba i djece, što je dvostruko do trostruko manje od vremena propisanog. Ginekolozi imaju prosječno 15 minuta po pregledu, premda norme predviđaju i do 40 minuta, ovisno o vrsti pregleda. Liječnici su stoga nezadovoljni uvjetima rada.

"Tipičan radni dan obiteljske liječnice u domu zdravlja uključuje 32 pregleda, 40 medicinskih konzultacija te dodatna 42 kontakta emailom, telefonom ili porukama, najčešće administrativne prirode. Kod liječnice u privatnoj ordinaciji te brojke rastu na 40 pacijenata, 48 konzultacija i 42 kontakta", istaknula je dr. Ines Balint, predsjednica Povjerenstva HLK-a za primarnu zdravstvenu zaštitu.

"Ovi rezultati nikoga ne iznenađuju - stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kontinuirano se pogoršava. Sustav opstaje zahvaljujući entuzijazmu i žrtvi liječnika, ali taj model više nije održiv“, dodaje dr. Vikica Krolo, zamjenica predsjednika HLK-a.

Sedam od deset pedijatara i ginekologa također je izrazito nezadovoljno količinom papirologije koju moraju svakodnevno ispunjavati. Dio tih administrativnih zadataka - umjesto da ih obavljaju službe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - prebačen je na liječnike. Zbog toga se osjećaju preopterećeni, zakinuti za vrijeme s pacijentom i lišeni odgovarajućih mogućnosti stručnog usavršavanja.

U Istri nedostaje više od 20 % obiteljskih liječnika

Osobito je loš odnos HZZO-a s liječnicima u privatnim ordinacijama. Čak 94 posto njih smatra da imaju nikakav ili vrlo ograničen utjecaj na uvjete ugovora s državnim osiguravateljem. Na ljestvici od 1 do 10, suradnju s ovom institucijom ocjenjuju s 3 - ili školskim rječnikom: dvojkom.

U odnosu na potrebe propisane Mrežom javne zdravstvene službe, u Hrvatskoj trenutno nedostaje 284 obiteljska liječnika, što čini 12 posto ukupno potrebnih timova, a nedostaje skoro trećina ginekologa (104) i pedijatara (107).

Situacija je najteža u pet županija gdje nedostaje više od 20 posto obiteljskih liječnika: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Istarska.

"Kada je riječ o primarnim ginekolozima, situacija je ozbiljna. U četiri županije nedostaje više od polovice ginekologa, a u svega četiri županije manjak je ispod 20 posto. Smatramo da je kadrovska održivost ginekologije u PZZ-u najveći izazov", upozorava ginekolog Marko Dragić.

Kod pedijatara, najteže je u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje nedostaje čak 83 posto propisanog broja. Radni uvjeti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dodatno narušavaju profesionalno zadovoljstvo liječnika. Gotovo 60 posto liječnika u privatnim ordinacijama ne uspije iskoristiti puni godišnji odmor, a velik broj njih redovito radi i u svoje slobodno vrijeme.

Sindrom izgranja prisutan kod gotovo polovice liječnika

Osim fizičkog preopterećenja, liječnici prijavljuju osjećaj nesigurnosti na radnom mjestu i učestalu izloženost verbalnom nasilju. Zaposleni u domovima zdravlja dodatno su nezadovoljni nedostatkom medicinske opreme, dok svi liječnici u PZZ-u upozoravaju na kronično pomanjkanje stručne i logističke podrške. Liječnici u domovima zdravlja izražavaju značajno veće nezadovoljstvo plaćom i ukupnim uvjetima rada.

Sindrom izgaranja (burnout) prisutan je kod gotovo polovice (46 %) liječnika obiteljske medicine i pedijatara (43 %) te kod trećine (32 %) ginekologa. Kada se rezultati promatraju prema spolu, sindrom burnouta zahvaća značajno više liječnica (47 %) nego liječnika (32 %).

Kako bi se spriječilo daljnje urušavanje primarne zdravstvene zaštite i osigurala njezina održivost za pacijente te povećala privlačnost za buduće generacije liječnika, Hrvatska liječnička komora predlaže niz konkretnih mjera. Prije svega, potrebno je liječnicima omogućiti slobodan izbor između rada u domu zdravlja ili u privatnoj ordinaciji.

Također je važno omogućiti jednostavan i transparentan prijenos privatne ordinacije na drugog liječnika. Komora predlaže i uspostavu nacionalnog sustava za planiranje, raspisivanje, dodjelu, financiranje i nadzor specijalizacija, kao i osiguranje dovoljnog broja specijalizacija za primarnu zdravstvenu zaštitu, dostupnih i domovima zdravlja i privatnim ordinacijama.

Gradovi i županije trebali bi se još aktivnije i sustavnije uključiti u privlačenje liječnika, primjerice putem financijskih poticaja, osiguranja stanova, opreme i drugih pogodnosti. Neophodno je donijeti i pravilnike koji će omogućiti grupnu praksu - rad više liječnika u istoj ordinaciji. Dio administrativnih zadataka koji sada opterećuju liječnike moguće je smanjiti jednostavnim informatičkim rješenjima i izmjenama pojedinih Pravilnika HZZO-a.

U cilju očuvanja kvalitete zdravstvene skrbi, nužno je ograničiti broj osiguranika po obiteljskom liječniku na najviše 1.500, po pedijatru na 850, a po ginekologu na 5.000.

Konačno, potrebno je omogućiti zapošljavanje dodatne medicinske sestre te drugih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika, uz donošenje Pravilnika o kadrovskim standardima.