Sve više građana izbjegava vijesti! Stručnjaci upozoravaju na posljedice za društvo i demokraciju

Posebno zabrinjava činjenica da dio građana potpuno odustaje od aktivnog praćenja vijesti. Razlozi su različiti – od prezasićenosti negativnim sadržajem i nepovjerenja prema medijima, do osjećaja nemoći i umora od konstantnih kriza.

Ena Piglić
Ena Piglić

24 Svibanj 2026 I 13:04

Sve više građana izbjegava vijesti! Stručnjaci upozoravaju na posljedice za društvo i demokraciju
Pexsels Ilustracija

Publike diljem svijeta sve se više informiraju putem društvenih mreža, dok interes za tradicionalne medije kontinuirano opada.

Istodobno, raste broj ljudi koji svjesno izbjegavaju vijesti, a stručnjaci upozoravaju kako takav trend može imati ozbiljne posljedice za društvo, demokraciju i javni prostor.

Umjesto zajedničkog informativnog prostora, građani danas sve češće žive u vlastitim, algoritmima oblikovanim informacijskim “mjehurićima”, gdje sadržaj određuju društvene mreže i personalizirani digitalni sustavi. Posljedica je fragmentirana percepcija stvarnosti, ali i sve slabije razumijevanje zajedničkih društvenih problema.

Posebno zabrinjava činjenica da dio građana potpuno odustaje od aktivnog praćenja vijesti. Razlozi su različiti – od prezasićenosti negativnim sadržajem i nepovjerenja prema medijima, do osjećaja nemoći i umora od konstantnih kriza.

Profesorica komunikologije s IE Universityja u Madridu, Ruth Palmer, upozorava kako izbjegavanje vijesti dodatno produbljuje postojeće društvene razlike.

''Izbjegavanje vijesti stvara začarani krug koji pogoršava postojeće nejednakosti u društvu. Marginalizirane grupe više izbjegavaju vijesti te mediji i političari imaju sve manje razloga baviti se njihovim potrebama i problemima'', istaknula je Palmer.

Dodaje kako upravo zbog toga te skupine s vremenom još manje sudjeluju u političkom i društvenom životu.

Na promjene u digitalnom prostoru upozorit će i Paolo Gerbaudo, jedan od poznatijih analitičara suvremene digitalne sfere, koji smatra da algoritamske promjene dovode do sve veće fragmentacije javnosti.

Stručnjaci upozoravaju i na novu digitalnu medijsku arhitekturu obilježenu netransparentnim algoritmima, “shadowbanningom” i emotivno nabijenim objavama, zbog kojih se publika sve teže snalazi u informacijskom prostoru.

Zamjenik predsjednika Vijeća za medije Robert Tomljenović ističe kako društvene mreže sve više razbijaju zajednički javni prostor.

''U doba u kojem nam algoritmi određuju o čemu ćemo se informirati, a društvene mreže razlamaju zajednički javni prostor na tisuće paralelnih svjetova, sve više građana izbjegava vijesti i u potpunosti odustaje od aktivnog informiranja'',  poručio je Tomljenović.

O tim će se temama raspravljati na konferenciji „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti“, koju idućeg tjedna u Zagrebu organizira Agencija za medije.

Na konferenciji će biti predstavljeni i rezultati istraživanja o navikama informiranja hrvatskih građana te njihovu odnosu prema medijima i vijestima.