Nevidljiva prijetnja ljeta: Evo kako spriječiti oštećenja kože na suncu!

Ljeto sa sobom donosi obilje sunca, opuštenih dana na plaži i želju za zdravim, preplanulim tenom. Ipak, iza sunčanih zraka krije se niz rizika kojih često nismo svjesni dok ne bude prekasno.

Koža pamti svaku sekundu provedenu na suncu, a posljedice nepažnje mogu biti ozbiljne – od privremenih osipa i alergija pa sve do dugotrajnih oštećenja i razvoja raka kože.

Preplanuli ten, iako često doživljen kao znak zdravlja, zapravo je rezultat obrambenog mehanizma kože. Melanin, pigment koji potamnjuje kožu, stvara se kako bi zaštitio dublje slojeve od štetnog UV zračenja.

No svaki znak tamnjenja pokazuje da je koža već bila oštećena. Kronično izlaganje suncu bez odgovarajuće zaštite ubrzava starenje kože, potiče nastanak pjega, gubitak elastičnosti, ali i povećava rizik od karcinoma.

U toplijim mjesecima sve su češći i slučajevi fotodermatoza – različitih kožnih reakcija izazvanih kombinacijom sunčevog zračenja i određenih tvari.

Najpoznatiji i najčešći oblik je sunčana opeklina, no problem može postati ozbiljniji kada se u priču uključe fotosenzibilizatori.

To su spojevi prisutni u nekim lijekovima (poput antibiotika), kozmetici, parfemima, pa čak i u svakodnevnim namirnicama kao što su limun ili celer. Kada se oni nađu na koži, a potom izlože UV zrakama, dolazi do fototoksične reakcije – crvenila, mjehura, pa i trajnih pigmentacijskih promjena.

Postoji i drugi oblik reakcije poznat kao fotoalergija. Kod nje imunološki sustav reagira na UV zračenje u kombinaciji s određenim kemijskim spojevima, što rezultira upalnim procesima poput osipa, svrbeža i ljuštenja kože.

Takve reakcije obično se javljaju nakon nekoliko sati ili dana, a nerijetko se ponavljaju iz godine u godinu ako se ne promijene navike ili ne prepoznaju uzroci.

Pexsels

Još jedna opasnost dolazi iz prirode. Neke biljke, osobito one koje sadrže furokumarine, poput smokve, divljeg kopra ili celera, u kombinaciji sa suncem mogu izazvati fitofotodermatitis.

Dovoljno je da sok ili sokovi iz biljke dođu u dodir s kožom, a zatim se ta koža izloži suncu. Rezultat može biti neugodno crvenilo, peckanje, pa čak i mjehuri s dugotrajnim tragovima.

Postoje i rjeđi, ali vrlo neugodni poremećaji poput solarne urtikarije, kada se nakon izlaganja suncu javljaju koprivnjačaste promjene na koži praćene jakim svrbežom, a u nekim slučajevima i ozbiljnijim simptomima poput pada krvnog tlaka.

Slično tome, prvi kontakt sa suncem nakon dužeg razdoblja može izazvati ljetni prurigo – osip koji se često javlja na licu, vratu i rukama, a prati ga neugodan svrbež. Takvi poremećaji zahtijevaju stručnu pomoć i često dugoročnu dermatološku terapiju.

Zbog svega navedenog, pravilna zaštita kože tijekom ljeta nije preporuka, već nužnost. Osim izbjegavanja sunca u razdoblju kada je najjače – između 10 i 16 sati – ključno je koristiti kreme sa zaštitnim faktorom koje pokrivaju i UVA i UVB spektar.

Nije dovoljno samo nanijeti zaštitu – potrebno ju je nanositi u dovoljnoj količini, barem pola sata prije izlaska i ponavljati svaka dva sata ili nakon kupanja.

Prilikom odabira kreme, vrijedi razlikovati kemijske i mineralne filtere. Kemijski filteri upijaju UV zračenje i neutraliziraju ga u koži, dok mineralni (najčešće cinkov ili titanijev oksid) djeluju kao fizička barijera koja odbija zrake s površine kože. Mineralni filteri posebno su preporučljivi za osjetljivu kožu, djecu i osobe sklone alergijama.

Zabluda je i da zaštitna krema sprečava sintezu vitamina D. Za njegovu proizvodnju dovoljan je kratak boravak na suncu, a sve duže izlaganje povećava samo rizik – ne i koristi. Umjerenost i odgovornost glavni su saveznici zdravlja.

Ljetni dani trebali bi biti vrijeme uživanja, ali bez rizika po zdravlje. Koža, kao naš najveći organ i prva linija obrane, zaslužuje pažnju i njegu. Zaštitom danas čuvamo svoje sutra – i zdravu, lijepu kožu za sve godine koje dolaze.