Kuća ljudskih prava: Akcijski plan protiv govora mržnje čeka na Vladinu provedbu

Iako Vijeće za elektroničke medije (VEM) tvrdi kako u Hrvatskoj tijekom 2025. nije zabilježen značajan porast govora mržnje u medijima, međunarodne institucije i domaći pravobranitelji upozoravaju na ozbiljnost i raširenost ovog problema, osobito na digitalnim platformama.

Prema podacima VEM-a, prošle godine zaprimljeno je ukupno 311 pritužbi građana i institucija, a izrečeno je 40 mjera pružateljima medijskih usluga. Od toga se 101 predmet odnosio na moguća kršenja Zakona o elektroničkim medijima u vezi sa zabranom govora mržnje i diskriminacije. Ipak, samo u četiri slučaja VEM je odlučio izreći sankcije, piše HRT.

Među sankcioniranim su televizijske postaje Z1 i STV zbog emitiranja ustaškog pozdrava u emisiji "Bujica", udruga Vigilare zbog poticanja diskriminacije na temelju rodnog identiteta, te Dubrovački vjesnik zbog neprimjerenog izvještavanja o slučaju silovanja, u kojem su bili izneseni nepotrebni detalji, a žrtva indirektno okrivljena.

Ove godine, VEM je izrekao i dvije opomene portalima slavonija24 i 035portal.hr zbog diskriminatornog izvještavanja o nastupu lezbo-bi benda na dječjoj manifestaciji u Slavonskom Brodu.

VEM pritom upozorava na složenost razlikovanja govora mržnje od slobode izražavanja: "Regulacija je uvijek balansiranje između zaštite slobode izražavanja i sprečavanja govora mržnje."

S druge strane, pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ocjenjuje da je govor mržnje u Hrvatskoj i dalje vrlo prisutan, osobito na društvenim mrežama i u komentarima na portalima. "Ako izostane dosljedna reakcija institucija, govor mržnje može se normalizirati i dovesti do diskriminacije ili zločina iz mržnje", upozorava ona.

Ozbiljan i raširen problem

Europska komisija za suzbijanje rasizma i netolerancije (ECRI) nedavno je pozvala Hrvatsku na odlučnije mjere, osobito u zaštiti ranjivih skupina poput Roma, etničkih Srba i LGBTI osoba. Slične preporuke uputili su i UN-ovi odbori za ljudska prava i eliminaciju rasne diskriminacije.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić također kritizira VEM, smatrajući da regulator preusko tumači svoje ovlasti i reagira tek na najekstremnije slučajeve javnog poticanja na nasilje i mržnju, iako bi prema zakonu trebao imati šire ovlasti u zaštiti ljudskih prava.

Ljubičić navodi primjer analize iz 2024. u kojoj je identificirano 193 medijskih članaka koji krše prava LGBTIQ osoba, no VEM nije reagirao.

Na ozbiljnost problema ukazuje i Kuća ljudskih prava koja godišnje zaprimi oko 150 prijava govora mržnje, većinom s društvenih mreža i komentara na portalima. "Iako mediji često uklone sporni sadržaj nakon prijave, zabrinjava činjenica da bi ti sadržaji ostali dostupni bez intervencije", upozoravaju.

Kuća ljudskih prava podsjeća i na svoj Akcijski plan za suzbijanje govora mržnje, predstavljen 2024., u kojem su predložene zakonodavne izmjene, jačanje regulatora i policijskih kapaciteta, kao i sustavnija edukacija i podrška žrtvama. Iako je plan dobio podršku stručnjaka i civilnog društva, Vlada ga dosad nije usvojila.