Održan drugi Pula Pride s porukom 'Hodamo i za migrante, siromašne, slobodnu Palestinu...'
Prema procjeni organizatora iz udruge Proces, u povorci je bilo četiristotinjak sudionika.
IstraIN
22 Lipanj 2025 I 09:05
Vanja Brajković
U subotu 21. lipnja u Puli se održao drugi Pula-Pola Pride. Povorka je u 19 sati krenula u prosvjednu šetnju centrom Pule te je prošla bez ikakvih incidenata uz veliku podršku građana i građanki Pule i Istre koji su stali uz svoje LGBTIQ+ sugrađane u borbi za jednaka prava.
Prema procjeni organizatora iz udruge Proces, u povorci je bilo četiristotinjak sudionika.
Povorka će se kretati od trga Poratrata ulicom Sergijevaca do Foruma, zatim Kandlerovom i Carrarinom ulicom do pulskog Circola, Zajednice Talijana Pula– Comunitá degli Italiani di Pola.
Ususret današnjoj povorci ponosa, razgovarali smo s Adrianom Posedel-Frančić iz Udruge Proces.
06:20Prije 1 d21.06.2025
Organizatori se zahvaljuju svima koji su sudjelovali u Povorci ponosa, svima koji su volontirali i omogućili da Povorka prođe u najboljoj atmosferi. Također, organizatori poručuju da su Pula i Istra ponovno djelima pokazale da stoje iza vrijednosti prihvaćanja, solidarnosti i ljubavi, te da u potpunosti odbijaju diskriminaciju i govor mržnje.
Dio iz proglasa prenosimo u nastavku:
"Uvijek isto pitanje – zašto još jedan Pride? Zašto paradirate? Zar nije dosta? Ali kako da stanemo, kad sloboda za neke još uvijek znači šutnju za druge? Povijest nas uči da se prava ne daruju, ona se osvajaju. I brane. I obnavljaju. Zato hodamo. Ne zato što želimo, nego zato što moramo. Dok god im Pride smeta više od nepravde – mi gremo naprid!
Nitko ne diže glas kad se ulice zatvaraju zbog utakmica. Nitko ne prigovara na karnevale, maratone, procesije ni koncerte. Ali za Pride se diže frka jer je ulica zatvorena par sati. Odmah „smetamo“, „provociramo“, „namećemo se“. Kao da je naša vidljivost problem, a ne sve ono zbog čega još uvijek moramo prosvjedovati.
Vanja Brajković
Ljute se neki jer nema strejt prajda. Nitko nije izbačen iz kuće jer je strejt. Nitko nije završio u zatvoru jer je strejt. Nitko se nije morao bojati reći da je strejt. Nitko nije ubijen jer je strejt. I zato ne postoji strejt prajd – jer za njime srećom nema potrebe.
Pitamo se - što se promijenilo od prošlog Pridea? Zakoni postoje, ali samo na papiru. Prava postoje, ali su uvjetovana, uskraćena, zaboravljena. Diskriminacija buja, a institucije šute. Ponižavanje, nasilje, govor mržnje prolaze kao da su normalni, kao da su dopušteni.
Naši životi i dalje se smatraju temom rasprave, a ne činjenicom. Glavna smo meta za jeftine političke poene. Političari izmišljaju neprijatelje kako bi prekrili vlastiti nerad. Svi smo zarobljeni u fantaziji o „rodnoj ideologiji“ dok stvarni problemi ostaju netaknuti. Mole za naše duše, a propovijedaju mržnju!
(Zahtjevi)
Ne odustajemo od borbe za naša prava!
Prava LGBTIQ+ osoba ne smiju biti politička moneta ni meta ekstremista. Ono što smo izborile, ostaje naše!
Zakon protiv zločina iz mržnje mora se primjenjivati!
Kad nas vrijeđaju, prijete ili napadaju zato što postojimo – to nije "mišljenje", to je zločin! I država mora reagirati!
Priznavanje rodnog identiteta mora biti jednostavno i brzo!
Vanja Brajković
Svaka trans osoba ima pravo da njezin identitet bude zakonski priznat, bez medicinskih prepreka i ponižavanja.
Interspolne osobe moraju imati pravnu zaštitu!
Ne želimo da se djecu operira bez njihove suglasnosti. Ne želimo da ih zakon ignorira!
Zdravstvo mora biti sigurno i jednako za sve!
LGBTIQ+ osobe zaslužuju zdravstvenu skrb bez osuđivanja, bez neznanja i bez diskriminacije!
Škole moraju biti prostor znanja i prihvaćanja!
Djeca i mladi trebaju znati da nisu sami. Nastavnici i nastavnice trebaju znati kako ih podržati. Potrebna je edukacija – odmah!
Mediji moraju prestati širiti mržnju!
Vanja Brajković
Dosta nam je naslova koji nas dehumaniziraju! Za govor mržnje moraju postojati posljedice! Vijeće za elektroničke medije - gledamo u vas!
Tražimo provedbu zakona – ne prazne riječi!
Postoje zakoni koji nas trebaju štititi – vrijeme je da ih institucije počnu primjenjivati.
Danas hodamo za: lezbijke, gejeve, biseksualne, panseksualne, transrodne i rodno varijantne, interspolne, aseksualne i queer osobe. Za žene. Za radnice. Za migrante. Za osobe s invaliditetom. Za siromašne.
Za sve koje se sustavno ušutkava. Za slobodnu Palestinu. Za mir. Za pravo na dostojan život. Hodamo za ljubav. Hodamo za slobodu. Hodamo za sve nas.
Zato, s ponosom i prkosom – Pride gre naprid!", poručilo se na jučerašnjoj Povorci ponosa.
Tijekom NOB-a Pula je dala 700 žrtava koje su izgubile svoje živote u borbi protiv okupatora, a više od 3000 sugrađana borilo se u partizanskim jedinicama.
Pristup digitalnim izdanjima dnevnih tiskovina i časopisa omogućen je na računalima i tabletu u Središnjoj knjižnici, Čitaonici kluba umirovljenika i Knjižnici Veruda.
Gradonačelnik Orlić istaknuo je da se obilježavajući 84-godišnjicu osnutka prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska mora reći da su vrijednosti antifašizma utkane u temelje moderne i suverene Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku povodom Dana antifašističke borbe, naglasivši važnost očuvanja temeljnih društvenih vrijednosti, posebno u vremenu složenih globalnih izazova.
Hrvatska je imala najbrojniji antifašistički pokret u okupiranoj Europi, dok je Istra antifašistički otpor započela još 1919. godine, kao odgovor na talijansku represiju i ukidanje nacionalnog identiteta.
Slavi se Dan antifašističke borbe i to u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Sredstva su namijenjena za programe koji promiču ravnopravno roditeljstvo, balansiranje privatnog i poslovnog života te unaprjeđenje kvalitete obrazovanja i emocionalne otpornosti.
Moždani udar u Hrvatskoj je četvrti vodeći uzrok smrtnosti i prvi uzrok invaliditeta kod odraslih, što ga čini ne samo medicinskim, već i velikim društvenim i ekonomskim problemom.
Ulaganja obuhvaćaju širok spektar aktivnosti: izgradnju i obnovu vrtićkih objekata, nabavu didaktičke i pedagoške opreme, financiranje boravka djece te uvođenje pedagoških nadstandarda.