Polaganjem vijenaca u Puli obilježen Dan antifašističke borbe
Tijekom NOB-a Pula je dala 700 žrtava koje su izgubile svoje živote u borbi protiv okupatora, a više od 3000 sugrađana borilo se u partizanskim jedinicama.
Na Gradskom groblju i u Titovom parku danas su tradicionalno položeni vijenci u povodu Dana antifašističke borbe koji se obilježava 22. lipnja.
Kod Spomenika palim antifašističkim borcima i spomen-ploče palim borcima NOB-a na pulskom Gradskom groblju te u Titovom parku kod Spomenika borcima NOB-a i žrtvama fašizma, vijence su položili gradonačelnik Peđa Grbin, zamjenik gradonačelnika Siniša Gordić, župan Boris Miletić, predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule te predstavnici policije i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata Istarske županije.
U Titovom parku vijenac je položio i predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić zajedno sa saborskom zastupnicom Sanjom Radolović i suradnicima.
Uz polaganje vijenaca i himne, prisutnima se obratio predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Grada Pule Boris Siljan prisjetivši se povijesnih događaja te ujedno pozvavši okupljene na minutu šutnje.
„Današnji dan obilježavamo u znaku sjećanja na 22. lipanj 1941. godine kada je u šumi Brezovica kod Siska formiran prvi Sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
Grad Pula
Tijekom NOB-a Pula je dala 700 žrtava koje su izgubile svoje živote u borbi protiv okupatora, a više od 3000 naših sugrađana borilo se u partizanskim jedinicama.
Danas se prisjećamo tih ljudi i njihove hrabrosti, jer da nije bilo njih, Istra nikada ne bi bila pripojena matici zemlji. Moramo uvijek imati na umu da je antifašizam svjetonazor kojeg ne smijemo zaboraviti i kojeg moramo prenijeti mlađim generacijama u naslijeđe.
Ovom prigodom želim vam čestitati praznik Dana antifašističke borbe!“, zaključio je Boris Siljan.
Grad Pula
Podsjetimo, Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.
Hrvatski antifašisti pozivom na borbu protiv fašističke okupacije zemlje započeli su tada četverogodišnju borbu za narodnu slobodu i socijalna prava.
U Hrvatskoj je osnutak sisačkog odreda označio početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u kojoj je aktivno sudjelovalo više od pola milijuna hrvatskih građana. Dan antifašističke borbe obilježava se 22. lipnja od stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske.
Stranica je dostupna na adresi www.arenapula.hr i pruža objedinjene informacije za sve posjetitelje, turiste, znatiželjnike, istraživače i ljubitelje kulturne baštine.
Gradonačelnik Orlić istaknuo je da se obilježavajući 84-godišnjicu osnutka prvog partizanskog odreda u šumi Brezovica kod Siska mora reći da su vrijednosti antifašizma utkane u temelje moderne i suverene Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković uputio je čestitku povodom Dana antifašističke borbe, naglasivši važnost očuvanja temeljnih društvenih vrijednosti, posebno u vremenu složenih globalnih izazova.
Hrvatska je imala najbrojniji antifašistički pokret u okupiranoj Europi, dok je Istra antifašistički otpor započela još 1919. godine, kao odgovor na talijansku represiju i ukidanje nacionalnog identiteta.
Slavi se Dan antifašističke borbe i to u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji.
Sredstva su namijenjena za programe koji promiču ravnopravno roditeljstvo, balansiranje privatnog i poslovnog života te unaprjeđenje kvalitete obrazovanja i emocionalne otpornosti.
Moždani udar u Hrvatskoj je četvrti vodeći uzrok smrtnosti i prvi uzrok invaliditeta kod odraslih, što ga čini ne samo medicinskim, već i velikim društvenim i ekonomskim problemom.