Iako se u posljednje vrijeme uvodi sve više regulacija kako bi se smanjila konzumacija duhanskih proizvoda, osobito među mladima, podaci i dalje pokazuju porast broja pušača – uključujući i maloljetnike.
Portal Srednja.hr istražio je koliko mladi doista puše, kada su prvi put zapalili i zašto, a odgovore na novinarske upite dali su i iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca upozoravaju da bi nagla i velika povećanja cijena mogla imati negativne posljedice. Smatraju da poskupljenja trebaju biti postupna kako se potrošači ne bi okrenuli crnom tržištu, osobito jer je riječ o važnoj prerađivačkoj industriji.
19:15Prije 103 d05.01.2026
Iako je prodaja duhanskih proizvoda maloljetnicima zakonom zabranjena, u praksi ta se zabrana očito ne poštuje dosljedno.
Podaci govore da je prosječna dob prvog pušenja u Hrvatskoj 16 godina i četiri mjeseca. No, mnogi mladi cigaretu probaju i ranije – već sa 13 ili 14 godina.
''Prema Europskom istraživanju o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima (2019.), cigarete je u posljednjih 30 dana pušilo 29 posto učenika. Ne postoji znatnija razlika između mladića i djevojaka'', odgovorili su iz HZJZ-a za Srednju.hr.
Ni slike na kutijama kao ni cijene ne sprječavaju mlade!
Negativne posljedice pušenja – uključujući oštećenje pluća, povećanje krvnog tlaka, ovisnost te čak i promjene u razvoju mozga – očito ne djeluju odvraćajuće.
Kako navodi HZJZ, više od trećine odraslih u Hrvatskoj konzumira duhanske proizvode, a među mladima čak dvije od pet osoba.
Zanimljivo, statistike pokazuju da su pušači češći u gradovima nego u ruralnim područjima.
Iako je pušenje zabranjeno u mnogim zatvorenim prostorima, sve popularniji postaju alternativni proizvodi poput elektroničkih cigareta i nikotinskih vrećica.
E-cigarete i snus – novi oblici stare ovisnosti
Elektroničke cigarete mladima su privlačne zbog okusa poput mentola i šumskog voća, ali i jer ne ostavljaju jak miris poput klasičnih cigareta. Ipak, njihova uporaba nosi ozbiljne rizike.
''Jedna od najčešćih ozljeda pluća povezana s e-cigaretama je EVALI (e-cigarette or vaping-associated lung injury), ozbiljna respiratorna bolest koja može ugroziti život'', upozorili su iz HZJZ-a.
Ni snus, odnosno nikotinske vrećice, nije bezopasan: visoke doze nikotina mogu izazvati trovanja, mučninu, povraćanje, pa čak i respiratornu depresiju, piše Srednja.hr.
Mladi priznaju: „Pušim jer svi puše“
Studenti koji su s Srednjom.hr podijelili svoja iskustva priznaju da su počeli pušiti zbog društva i želje da budu „kul“.
Neki su već razvili ozbiljnu ovisnost, a drugi su pušenje odbacili nakon početnog eksperimentiranja.
''Prvu cigaretu probala sam s 14 godina, ali mi je vape više odgovarao jer manje smrdi. Volim misliti da mogu prestati kad hoću, ali vjerojatno ne bih uspjela da pokušam'', rekla je studentica Ida.
Studentica Jelena pak nema iluzija o svojoj ovisnosti. Počela je pušiti s 13 godina i danas ne može zamisliti dan bez cigarete, dok vape i snus izbjegava jer joj izazivaju mučninu.
Ima i onih koji su odustali, a neki studenti odlučili su ne upasti u pušački krug
''Probao sam cigaretu u šestom razredu, zakašljao se i zaključio da mogu biti kul i bez toga. Danas ne pušim, osim možda koju rijetku kad sam vani'', rekao je Špiro.
Studentica Tamara, koja je u osnovnoj školi pušila zbog pritiska društva, danas zbog astme više ne podnosi dim, a student Josip priznaje da više cijeni „umijeće rolanja“ nego elektronske cigarete.
Ni sportaši nisu imuni na pušenje. Student Ante, natjecateljski veslač, kaže da nije doživio velike posljedice zbog pušenja, ali osjeća da lakše trenira kada napravi pauzu.
''Ako jednog dana prestanem pušiti, to neće biti zbog sporta'', rekao je za Srednju.hr.
Kako prestati?
Za one koji žele prestati, u Hrvatskoj postoje tzv. škole nepušenja.
''Program se provodi interdisciplinarno, a cilj mu je pomoći u pripremi, prestanku i održavanju nepušenja. Provodi se u više zavoda za javno zdravstvo i klinika, a dodatna podrška dostupna je putem besplatne anonimne info linije 0800 200 070'', poručili su iz HZJZ-a.
Unatoč zakonima, visokim cijenama i poznatim zdravstvenim rizicima, pušenje među mladima ostaje raširen problem.
Dok jedni puše „jer svi puše“, drugi se pokušavaju othrvati navici – no svi dijele zajednički prostor u kojem duhanski dim i dalje dominira.
Rješenje leži u edukaciji, dostupnoj pomoći, ali i većoj dosljednosti u provođenju postojećih zakona.
Susret s autorom bit će prilika za razgovor o važnim temama, ali i za razmjenu iskustava i promišljanja o književnosti koja nadilazi osobno i dotiče širu zajednicu.
Pula je ostala bez jednog od svojih najprepoznatljivijih navijača – preminuo je Albino Padjen, čovjek koji je više od 75 godina vjerno pratio NK Istru 1961 i postao simbol tribina stadiona Aldo Drosina.
Kao solistica surađivala je sa Simfonijskim orkestrima Seattlea, Montreala, Pittsburgha, Bournemoutha i Dresdena, te s Gewandhaus orkestrom iz Leipziga i Radijskim orkestrom WDR Köln.
Općina Svetvinčenat i Istarska županija dovršile su projekt opremanja SRC-a Suhača, čime su značajno unaprijeđeni uvjeti za sportaše, učenike i rekreativce.
Pulska prometna policija zaustavila je 30-godišnjaka koji je s čak 2,68 promila alkohola u krvi upravljao automobilom, ugrožavajući sigurnost na cesti.
Mamci koji sadrže cjepivo nisu opasni za druge divlje ni domaće životinje, a distribuiraju se iz zraka, što se pokazalo kao najučinkovitiji i najbrži način pokrivanja cijelog teritorija Hrvatske.
U tišini, daleko od očiju javnosti, već 48 godina u Rovinju djeluje Klub liječenih alkoholičara – mjesto podrške, razumijevanja i novih početaka za one koji se bore s ovisnošću.
Dani avanture i adrenalina u Barbanu kao promotivna akcija nude autentično iskustvo Istre kroz spoj aktivnosti, gastronomije i opuštanja, pozivajući posjetitelje da uspore tempo i prepuste se doživljajima koji ostaju u sjećanju.
Građani će ove godine na odmoru provesti i nešto više vremena – u prosjeku 10,5 dana, što je gotovo dan dulje nego lani. Ipak, i dalje prevladavaju kraći odmori, pa više od polovice ispitanika planira putovanje do sedam dana, osobito mlađi i oni s nižim primanjima.
Oboje ističu kako im je školovanje na Policijskoj akademiji „Prvi hrvatski redarstvenik“ ostalo u pozitivnom sjećanju. Uz teorijsko znanje, polaznici prolaze i praktične obuke, uključujući gađanje, samoobranu i razne izvannastavne aktivnosti.
Kandidati za poslove spasioca i voditelja spasilačkih postaja moraju imati najmanje 18 godina, položen tečaj osposobljavanja za spasioca na otvorenim vodama pri Hrvatskom Crvenom križu te važeću licencu ili uvjerenje, kao i potvrdu o zdravstvenoj sposobnosti izdanu od strane medicine rada.
Iako je lokalitet prvi put istražen još 1961. godine, kada ga je istraživao arheolog Ante Šonje, tek su recentna sustavna istraživanja dala cjelovitiju sliku.