U Europskoj uniji trećinu manje zahtjeva za azil: Evo iz kojih zemalja dolazi najviše tražitelja!

U kolovozu je u Europskoj uniji prvi put azil zatražilo 34.835 osoba, čak 33 posto manje nego godinu ranije, pokazuju podaci Eurostata.

U Europskoj uniji trećinu manje zahtjeva za azil: Evo iz kojih zemalja dolazi najviše tražitelja!
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Broj osoba koje prvi put traže azil u Europskoj uniji znatno je manji nego prije godinu dana. Prema najnovijim podacima Eurostata, u kolovozu 2026. godine u državama članicama EU-a prvi je zahtjev za međunarodnu zaštitu podnijelo 34.835 državljana zemalja izvan Europske unije.

To je 33 posto manje nego u kolovozu prošle godine, kada je evidentirano 51.765 prvih zahtjeva. U odnosu na srpanj ove godine, kada ih je bilo 34.145, zabilježen je blagi rast od dva posto.

Podaci su objavljeni 16. studenoga i donose pregled kretanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu u državama članicama.

Među osobama koje su u kolovozu prvi put zatražile azil u Europskoj uniji najbrojniji su bili državljani Afganistana, kojih je evidentirano 3.660.

Slijede državljani Bangladeša s 2.585 zahtjeva, Sudana s 2.090 te Ukrajine s 1.475 prvih zahtjeva.

Eurostat je evidentirao i 5.335 ponovljenih zahtjeva za azil, što je 63 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine te osam posto manje nego u srpnju.

Pet država zaprimilo 71 posto svih prvih zahtjeva

Najveći broj osoba koje prvi put traže međunarodnu zaštitu zabilježen je u Francuskoj, gdje je tijekom kolovoza podneseno 8.655 zahtjeva.

Slijede Italija s 5.115, Grčka s 4.635, Njemačka s 3.135 te Španjolska s 3.025 zahtjeva.

Tih pet država zajedno je zaprimilo 71 posto svih prvih zahtjeva za azil u Europskoj uniji.

Međutim, kada se broj zahtjeva usporedi s brojem stanovnika pojedine države, statistika pokazuje drukčiju sliku.

Slovenija na prvom mjestu prema broju stanovnika

Prema Eurostatu, u kolovozu je u Europskoj uniji prosječno evidentirano osam osoba koje su prvi put zatražile azil na svakih 100.000 stanovnika.

Najveću stopu imala je Slovenija, sa 135 prvih zahtjeva na 100.000 stanovnika.

Na drugom mjestu nalazi se Grčka s 45 zahtjeva, dok je Belgija treća s njih 14 na 100.000 stanovnika.

Riječ je o statistici koja uzima u obzir veličinu stanovništva, zbog čega se poredak razlikuje od onoga prema ukupnom broju zaprimljenih zahtjeva.

Koliko je zahtjeva za azil podneseno u Hrvatskoj?

Dok je na razini Europske unije u kolovozu zabilježen pad broja prvih zahtjeva za azil u odnosu na godinu ranije, podaci za Hrvatsku pokazuju drukčije kretanje.

Prema podacima iz Eurostatove statističke serije, u Hrvatskoj je tijekom kolovoza 2026. evidentirano 335 osoba koje su prvi put zatražile međunarodnu zaštitu. U istom mjesecu 2025. bilo ih je 50, što predstavlja znatan porast u godišnjoj usporedbi.

U srpnju ove godine evidentirano je 340 prvih zahtjeva, pa je broj u kolovozu ostao gotovo nepromijenjen.

Ipak, zbog promjene metodologije prikupljanja podataka od srpnja 2026., godišnju usporedbu za Hrvatsku treba tumačiti oprezno. Broj zahtjeva ne pokazuje koliko je osoba dobilo međunarodnu zaštitu.

Više od tisuću djece bez pratnje zatražilo azil

Posebno se izdvajaju podaci o maloljetnicima koji su zahtjev za međunarodnu zaštitu podnijeli bez pratnje odrasle osobe.

U kolovozu je u državama članicama Europske unije evidentirano 1.155 prvih zahtjeva maloljetnika bez pratnje.

Najviše ih je došlo iz Afganistana, njih 230, zatim Somalije sa 160, Egipta sa 135, Sudana sa 105 te Eritreje s 85 zahtjeva.

Najveći broj zahtjeva maloljetnika bez pratnje zaprimila je Slovenija, njih 265, a slijede Grčka s 215, Nizozemska sa 150, Francuska sa 145 i Belgija s 85 zahtjeva.

Promijenjena metodologija prikupljanja podataka

Eurostat upozorava da se od srpnja 2026. primjenjuje izmijenjena metodologija prikupljanja podataka o zahtjevima za azil, povezana s promjenama europskog sustava migracija i azila.

Prema novoj metodologiji, statistika se odnosi na registrirane zahtjeve, dok su se raniji podaci temeljili na podnesenim zahtjevima.

Zbog toga godišnje usporedbe treba tumačiti uz oprez, osobito kada se analiziraju dugoročniji trendovi.

Važno je naglasiti i da podaci obuhvaćaju zahtjeve za međunarodnu zaštitu, a ne broj osoba kojima je azil odobren.

Najnovije brojke tako pokazuju osjetno manji broj prvih zahtjeva na razini Europske unije u odnosu na isti mjesec prošle godine, ali i velike razlike među državama članicama, uključujući Hrvatsku.

Google Dodajte IstraIN u omiljeni Google izvor