Umirovljenici protiv prepolovljene mirovine ako rade puno radno vrijeme: 'Mirovine su stečeno pravo'

Od 1. srpnja 2025. mirovine se usklađuju prema novom omjeru 85:15, što znači da se u izračunu uzima 85 % rasta plaća i 15 % rasta potrošačkih cijena, umjesto dosadašnjeg omjera 70:30.

Osim toga, uvodi se povoljniji faktor, odnosno koristi se indeks koji je povoljniji za umirovljenike u prethodnom polugodištu. Vladina mirovinska reforma predviđa i ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje.

No, jedan segment reforme izazvao je prijepore – isplata samo polovine mirovine onim umirovljenicima koji odluče raditi puno radno vrijeme. Zbog toga je Stranka umirovljenika najavila pokretanje postupka ocjene ustavnosti tog dijela reforme, smatrajući ga protuustavnim.

"Mirovine su stečeno pravo. U članku 19. Ustava stoji da se svi akti mogu preispitivati ako zadiru u temeljna ljudska prava. Mi smo desetljećima uplaćivali doprinose, to je naša imovina, a imovina je ustavna kategorija. Ne može nam država oduzeti jedno pravo kako bi nam dala neko drugo" poručila je Vesna Horvat, članica Predsjedništva Stranke umirovljenika za HRT.

Podršku toj inicijativi dao je i Zvonimir Repač iz Matice umirovljenika Hrvatske, koji upozorava na dodatni trošak za poslodavce.

"Ako umirovljenici koji rade puno radno vrijeme i dalje podliježu plaćanju svih doprinosa, tada se dupliciraju ulazni troškovi – i za poslodavce i za državu. Time se otežava rad, a ne potiče ni gospodarstvo ni sigurnost starije populacije", kazao je Repač u emisiji „Studio 4“.

Prema podacima koje iznosi Horvat, u Hrvatskoj trenutno radi oko 3 % umirovljenika, dok su postotci u ostalim članicama EU-a znatno viši. U skandinavskim zemljama stariji rade pretežno zbog želje za aktivnim životom, dok u baltičkim državama, poput Estonije i Latvije, umirovljenici rade – jer moraju.

"Hrvatska je po podacima OECD-a treća u Europi po stopi siromaštva. Sada kada zakon omogućuje rad u punom radnom vremenu, ne postoji nikakav razlog da se umirovljenicima prepolovljuje mirovina", dodala je Horvat.

Repač je naglasio kako se umirovljenici u Hrvatskoj smatraju posebno ranjivom skupinom, jer su izloženi riziku od siromaštva, usamljenosti i društvene izolacije. Naveo je kako su među najčešćim zdravstvenim problemima te populacije: kardiovaskularne bolesti, demencija i psihološki problemi povezani s izolacijom.

Cijelo gostovanje predstavnika Stranke umirovljenika i Matice umirovljenika Hrvatske pogledajte ovdje.