U tijeku upisi na fakultete, istražili smo koji su studiji najtraženiji i ide li obrazovanje - u pravom smjeru

U tijeku su upisi na fakultete nakon što su u srijedu objavljene konačne rang liste. Istražili smo koji su fakulteti najtraženiji, koju novost potencijalni studenti neće dočekati s oduševljenjem i ide li u dobrom smjeru visoko obrazovanje.

Osim što su maturanti bolje napisali Državnu maturu u odnosu na prošlu godinu, povećao se broj kandidata koji su ostvarili pravo upisa na studije diljem Hrvatske. Iako se trend smanjenja broja studenata bilježi još od 2015. godine, ove bi godine trebali imati više od 25 tisuća brucoša što je za 1634 više nego lani.

Za koje fakultete je najveći interes, u razgovoru za Media servis otkrio je pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje Igor Drvodelić: "Uvijek i svake godine, tako i ove najpoželjniji studiji bili su FER i Medicina, a najbolji učenici, ako gledamo po ocjenama iz srednje škole uglavnom upisuju Farmaciju.

A kada izađu rezultati studiji s najvišom kvotom su ti koji imaju najviše kandidata koji su prijavili studije pa je to Poslovna ekonomija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - i sveučilišni i stručni studij, FER je na drugom mjestu, a tu je i Pravo koje ima visoku kvotu koju niti ne uspijeva popuniti."

Upravo je to jedan od razloga što je Pravni fakultet upisala i Luna koja će na jesen sjesti u studentske klupe.

"Upisala sam Pravni fakultet zbog toga što su me uvijek zanimali društveni predmeti, puno su mi bolje išli nego prirodno-matematički. Mislim da s Pravnim fakultetom imam jako velike mogućnosti na tržištu rada, a i uvijek me zanimao odvjetnički posao te se stvarno jednog dana vidim u ulozi odvjetnice."

Kada su u pitanju fakulteti s niskom kvotom, najveći je interes za glumu, logopediju, kriminalistiku te Zdravstveno veleučilište u Zagrebu. Iako ćemo imati više studenata nego lani, prazno će ostati 15 269 mjesta. A kako se taj broj ne bi i povećao uvedene su kazne za one koji se ne pojave na upisima.

"Prošle godine nije bilo obavezno, no ove godine je obavezno plaćanje oportunitetnih troškova ako se student koji je ostvario pravo upisa ne pojavi na upisu tog studija. Ako student uplati neće moći konkurirati na niti jednom drugom studiju dok ne izvrši tu uplatu.", poručio je Drvodelić.

No, kazne nisu rješenje. Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić u razgovoru za Media servis istaknuo je da istraživanja pokazuju da mnogi koji upišu studij ne uspiju zadovoljiti zahtjeve te da bi trebalo raspravljati o kriterijima studiranja i kvaliteti studija.

"Apsolutno treba racionalizirati upisne kvote na studijske programe. Trebali bismo otvoreno porazgovarati o tome koji profili su nam potrebni - u nekim studijskim programima nedostaje upisnih mjesta, veći je interes, a neka su godinama i desetljećima prazna. Studiji niti visoko obrazovanje ne bi trebali biti prije svega socijalna kategorija nego mjesto inovacije, kreativnosti, stjecanja novih znanja, društvenih promjena. Nažalost često to u Hrvatskoj nije tako."

Osvrnuo se i na potrebe tržišta i aktualne trendove. 'Mlade treba učiti kako upravljati obrazovnim i profesionalnim putem', istaknuo je Jokić.

"Naime hrvatska škola bježi od rada i radnih mjesta. To je gotovo pa prosta riječ. Stoga bi ih trebali poučavati o tome gdje se sve može raditi, kako se i s trogodišnjom strukovnom školom i zanatom kvalitetno može živjeti baš kao s fakultetom i doktoratom. To hrvatska škola nedovoljno čini."