Istra vodi borbu protiv morskog otpada i mikroplastike: Ekološke akcije koje spajaju ljude i prirodu

Istarska županija, u suradnji s Javnom ustanovom Natura Histrica, intenzivno radi na rješavanju problema morskog otpada i mikroplastike kroz europske projekte Wastereduce i Transplant.

Riječ je o prekograničnim inicijativama kojima se, osim znanstvenim istraživanjima, pridaje važnost i aktivnom uključivanju lokalne zajednice – i to na inovativan, pristupačan način.

„Fokusirali smo se na problematiku otpada, osobito morskog otpada, kako mikro tako i makro razine, posebno u zaštićenim područjima i unutar mreže Natura 2000“, kazao je Bruno Kostelić, voditelj Odsjeka za zaštitu prirode i okoliša Istarske županije u gostovanju na Rovinj FM-u.

Projektne aktivnosti uključuju terenske akcije, edukativna događanja, gastro susrete i sportske utrke koje povezuju ekologiju i zajedništvo.

Jedna od najvećih nevidljivih prijetnji svakako je – mikroplastika. „Riječ je o sitnim česticama koje nastaju raspadom veće plastike u moru. Ne razgrađuju se, ulaze u hranidbeni lanac i akumuliraju se u organizmima. Na kraju završavaju i u ljudskom tijelu. Još ne znamo točno kakve posljedice to ima po naše zdravlje, no sumnjamo da su bezazlene“, upozorio je Kostelić.

Upravo zato se u sklopu projekta Waste Reduce surađuje s fakultetima i znanstvenim institucijama s obje strane Jadrana kako bi se provela dodatna istraživanja i prikupili konkretni podaci. Cilj je – djelovati na vrijeme i smanjiti negativne učinke.

Od Limskog zaljeva do Ćićarije: priroda traži čovjeka

I dok se kod Limskog zaljeva čistilo podmorje i raspravljalo o otpadu, na unutrašnjosti Istre – konkretno na Ćićariji – govorilo se o drugom problemu: gubitku biološke raznolikosti zbog izostanka ljudske aktivnosti.

„Ljudi često misle da je prirodu najbolje pustiti samu, ali neka staništa, poput travnjaka na Ćićariji, ovise o čovjekovom djelovanju – košnji, stočarstvu, održavanju. Kada čovjek nestane, priroda se zatvara, a biološka raznolikost opada“, objasnio je Kostelić.

Foto: IstraIN

U sklopu festivala košnje, koji je privukao veliki broj sudionika, razgovaralo se o tome kako je moguće održivo gospodariti prirodom – i to na način koji koristi i ljudima i okolišu. „Čovjek može imati pozitivnu ulogu u ekosustavu. U Istri već postoje inovativni oblici poljoprivrede i stočarstva koji to pokazuju“, dodao je.

Zaštita prirode kroz EU fondove – nužnost, a ne luksuz

Kostelić je istaknuo važnost europskih fondova za provedbu projekata zaštite okoliša. „Redovnim sredstvima ne možete obuhvatiti sve što treba. Europski projekti ne donose samo novac, već i povezuju institucije, sektor i građane.“

Kao buduće izazove navodi održivu opskrbu pitkom vodom, osobito u kontekstu klimatskih promjena, te daljnji razvoj sustava gospodarenja otpadom.

„Projekt Waste Reduce nam je dao odličnu priliku da se vratimo temi mora, koja je često zapostavljena. Sada želimo nastaviti povezivati kopno, obalu i unutrašnjost – i razvijati sinergiju između čovjeka i prirode“, zaključio je.