Trećina Hrvata ne može si priuštiti ljetovanje - zatočenici smo loše ekonomske politike!

Više od trećine hrvatskih građana ne može si priuštiti tjedan dana ljetovanja, pokazuje novo istraživanje Eurostata.

U kontekstu rastućih cijena i niskih primanja, ekonomisti i sindikalisti upozoravaju na alarmantno stanje i prozivaju vlast zbog neučinkovite ekonomske politike.

Podaci iz 2024. otkrivaju da si 34,7 posto Hrvata nije moglo priuštiti godišnji odmor – osnovno pravo radnika u svakom civiliziranom društvu.

Riječ je o zabrinjavajućem podatku koji Hrvatsku svrstava među lošije plasirane članice EU po pitanju standarda građana.

''Mislim da je taj postotak čak i podcijenjen, s obzirom na realna primanja u Hrvatskoj. Više od 300.000 umirovljenika živi s mirovinom manjom od 300 eura. Što oni uopće mogu priuštiti?'', upozorava Ana Knežević iz Udruge za zaštitu potrošača.

S prosječnom plaćom – nemoguća misija

Problem je, tvrdi i predsjednik SSSH-a Mladen Novosel, širi i dublji. Sve skuplji život, stagnacija plaća i rastući troškovi ljetovanja, mnogima su odmor učinili – nedostižnim snom.

"Godišnji odmor danas je radnicima gotovo nemoguća misija pa čak i onima s prosječnom plaćom, a s minimalcem od 970 eura – apsolutno neizvedivo."

Medijalna plaća – granica preživljavanja

Knežević posebno ističe problem medijalne plaće, koja iznosi oko 1.200 eura, no gotovo polovica zaposlenih u Hrvatskoj zarađuje manje od toga.

"S takvom plaćom – gdje točno i kako mislite ljetovati?" – pita.

Osim što mnogi ne odlaze na odmor, mijenja se i način kako ga oni sretniji provode. Umjesto večera u restoranima, sve češći su prizori stranaca i domaćih koji kupuju hranu u trgovačkim centrima i sami kuhaju.

Ekonomist Ljubo Jurčić izravno proziva državu.

"Ovo je rezultat sirotinjske politike. Država mora poticati rast plaća i razvoj kvalitetnih radnih mjesta. Ograničavanje cijena nije rješenje – to je kao Stockholmski sindrom.

Ljudi su zatočenici loše ekonomske politike i sretni su s mrvicama koje dobiju."

Pritom upozorava da se socijalne mjere ne smiju koristiti kao alat za skrivanje sistemskih problema.

Sindikati upozoravaju i na rastuću pohlepu u turizmu.

"Cijene su otišle u nebo, bez stvarnog opravdanja. Svi žele zaraditi, a dodatna vrijednost se ne pruža.

Ako se ovako nastavi, urušit će se sustav na kojem gospodarstvo počiva," kaže Novosel.

Odmor od tjedan dana, koji bi trebao biti minimum za oporavak radnika, postaje luksuz. Umjesto relaksacije, mnogima je to tek dodatni izvor stresa.

"Tjedan dana nije dovoljno da se čovjek odmori – a kamoli kad na to dodate gužve i putovanja," dodaje Knežević.

Mladi nikad ni ne osjete godišnji!

I dok političari nude kratkoročna rješenja, građani sve više osjećaju nemoć. Mladi, umirovljenici, slabije plaćeni – sve više njih nikad nije ni osjetilo što znači pravi godišnji odmor.

"Nikad nisam bila u prilici otići na odmor. Ne znam ni što propuštam," kaže jedna sugovornica.

"Imam roditeljsku kuću na moru. Nikad ne bih plaćao apartman. Cijene su postale bezobrazne," priznaje drugi.

U zemlji čije je gospodarstvo snažno oslonjeno na turizam, sve je više njezinih građana koji postaju promatrači – ili pak poslužitelji tuđeg odmora. U tome, kako kaže Jurčić, najviše gubi – dostojanstvo.