Novigrad među najizdašnijima: Hrvatski gradovi u 2024. godini uložili 280 milijuna eura u zdravstvo!

U 2024. godini hrvatski su gradovi iz svojih proračuna za zdravstvo ukupno izdvojili 280 milijuna eura, što je dosad najveći zabilježeni iznos.

Prema udjelu u proračunu i ulaganjima po stanovniku, najviše je izdvojio Novigrad, dok su najveći nominalni rast imale Rijeka, Rovinj i Kutina.

Više od 50 gradova povećalo je izdvajanja u odnosu na prethodnu godinu, čime lokalna samouprava potvrđuje sve značajniju ulogu u očuvanju zdravstvene skrbi.

Prema analizi temeljene na podacima FINA-e i konsolidiranim izvještajima jedinica lokalne samouprave, Novigrad je u 2024. godini za zdravstvo izdvojio 1,79 posto svog proračuna, odnosno 55,36 eura po stanovniku, čime je zauzeo vodeće mjesto u obje kategorije.

Na drugom mjestu nalazi se Cres s 1,70 posto udjela i 35,25 eura per capita, dok je Rijeka treća po udjelu (1,68 %) i također među deset vodećih po ukupnom iznosu ulaganja.

Više od pola gradova povećalo izdvajanja

Analiza pokazuje da su 53 grada povećala izdvajanja za zdravstvo u odnosu na 2023., dok ih je 47 ta sredstva smanjilo.

Najveći nominalni rast zabilježila je Rijeka, koja je uložila 373 tisuće eura više nego godinu ranije, a slijede je Rovinj (+158 tisuća), Kutina (+124 tisuće) i Popovača (+116 tisuća). U vrhu su još Poreč, Umag, Dugo Selo, Zaprešić, Mali Lošinj i Vodice.

Po postotnom rastu izdvajanja, prednjači Popovača sa skokom od čak 422 posto, dok su na drugom i trećem mjestu Novska (+391 %) i Stari Grad (+375 %). Među najbrže rastućima su i Đurđevac, Prelog, Daruvar, Vodnjan i Nova Gradiška.

Fokus na specijalističke usluge, opremu i kadrove

Gradovi sve češće sudjeluju u financiranju specijalističkih usluga, opreme i nadstandarda u hitnoj pomoći, ali i u osiguravanju smještaja za liječnike te sufinanciranju plaća deficitarnih kadrova. Ulaže se i u obnovu domova zdravlja, nabavu defibrilatora i drugu medicinsku opremu.

Posebno se ističu gradovi koji podržavaju preventivne zdravstvene programe, savjetovališta i udruge koje djeluju u području javnog zdravlja.

Dio gradova, poput Rovinja, Osijeka i Novigrada, sufinancira i medicinski potpomognutu oplodnju, a mnogi ulažu i u socijalno-zdravstvene programe za starije, nemoćne i osobe s invaliditetom.

EU fondovi i partnerstva

Mnoge su projekte gradovi ostvarili i u suradnji s općinama i županijama, uz korištenje sredstava iz EU fondova. Ta sredstva najčešće se koriste za modernizaciju zdravstvene infrastrukture, posebno u manjim sredinama.

Iako nemaju zakonsku obvezu financiranja zdravstvenog sustava, gradovi sve češće preuzimaju aktivnu ulogu, čime nadoknađuju sustavne nedostatke – od manjka kadra do zastarjele infrastrukture.