Istraživanje otkriva: Što je uzrokovalo cvjetanje mora o kojem smo izvještavali prošlog ljeta?

"Istraživanje je pokazalo da je ova sluzava (mukozna) nakupina u moru bila rezultat kombinacije više faktora poput neuobičajeno toplih zimskih i proljetnih mjeseci, visokog saliniteta mora i velikih količina riječne vode koja je od travnja do srpnja donosila hranjive tvari."

Anamaria Mofardin
Anamaria Mofardin

2 Kolovoz 2025 I 17:23

Istraživanje otkriva: Što je uzrokovalo cvjetanje mora o kojem smo izvještavali prošlog ljeta?
IstraIN Cvjetanje mora

Tijekom prošle godine na našem smo portalu IstraIN izvještavali o sluzavim nakupinama koje su se pojavile u moru uz istarsku obalu, a protezale su se sve do Dalmacije.

Ova sluzava masa izazvala je zabrinutost među građanima i turistima, no iz rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković tada su nam objasnili kako je riječ o prirodnom fenomenu "cvjetanja mora", a znanstvenici Instituta Ruđer Bošković naknadno su istražili što se zapravo dogodilo i što je uzrokovalo tu pojavu.

Objavu Instituta Ruđer Bošković prenosimo u nastavku.

"Sjećate se one čudne, ne baš atraktivne sluzi u moru tijekom ljeta 2024.? One bijelo-sive „morske sluzi“ koja se vukla uz obalu od Istre do Dalmacije? E pa, znanstvenici su istražili što se zapravo dogodilo i rezultati su objavljeni u časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science.

Istraživanje je pokazalo da je ova sluzava (mukozna) nakupina u moru bila rezultat kombinacije više faktora poput neuobičajeno toplih zimskih i proljetnih mjeseci, visokog saliniteta mora i velikih količina riječne vode koja je od travnja do srpnja donosila hranjive tvari. Sve to je stvorilo idealne uvjete za „cvjetanje“ organizama koji stvaraju sluz.

Od siječnja do kolovoza, more i zrak su bili 2 do 4 °C topliji od prosjeka, što ovaj događaj čini važnim primjerom kako klimatske promjene mogu povećati učestalost i jačinu ovakvih pojava u budućnosti.

- SIGURNO STE PRIMJETILI! Sluzave nakupine uz obalu Rovinja prirodni su fenomen CVJETANJA MORA

Bravo za znanstveni tim na čelu s dr. Ivicom Vilibićem, koji je okupio stručnjake iz Hrvatske i Slovenije, iz čak pet različitih institucija:

  • Elena Terzić – Institut Ruđer Bošković, Zagreb, Iva Vrdoljak – Prirodoslovno-matematički fakultet,
  • Sveučilište u Splitu, Iva Dominović Novković – Institut Ruđer Bošković, Zagreb,
  • Martin Vodopivec – Nacionalni institut za biologiju, Morska biološka postaja, Piran, 
  • Irena Ciglenečki – Institut Ruđer Bošković, Zagreb, 
  • Tamara Djakovac – Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj i 
  • Bojan Hamer – Institut Ruđer Bošković, Centar za istraživanje mora, Rovinj.

 

Istraživanje je podržano od strane Hrvatska zaklada za znanost - Croatian Science Foundation kroz projekt #GLOMETS (IP-2022-10-3064) i program dolazne mobilnosti za poslijedoktorande (MOBDOL-2023-12, Elena Terzić), kao i uz potporu #Interreg Italija –Hrvatska Programa 2021.–2027., projekt AdriaClimPlus (ITHR0200333).