Ministarstvo poljoprivrede propisalo program kontrole i nadziranja bolesti plavog jezika

Na osam lokacija u Istarskoj županiji uginulo je oko 60 ovaca od bolesti plavog jezika, o čemu smo pisali ovdje.

Tijekom 2025. godine izbijanja BPJ serotipa 8 prijavile su po prvi puta Makedonija (svibanj –srpanj), Slovenija, Srbija i Kosovo (srpanj).

Na području Republike Hrvatske od 2014. godine pa do danas potvrđena je cirkulacija virusa BPJ serotipa 4 te izolirano izbijanje serotipa 1 samo na otoku Lastovu. Posljednji slučaj BPJ serotipa 4 potvrđen je 27. siječnja 2025. u goveda na području Istarske županije.

Klinička slika BPJ varira, te se kreće od inaparentnih oblika u većine zaraženih životinja (bez kliničkih znakova bolesti) do letalnog ishoda (najčešće ovce).

Težina kliničke slike ovisi o nizu čimbenika, primjerice o vrsti životinja (govedo, ovca ili koza), pasmini, prethodnom općem stanju životinje i prisutnosti drugih bolesti (parazitoze i sl.), serotipu virusa, imunosti životinje. Klinički manifestni oblici bolesti najčešći su u ovaca. Goveda i koze rijetko ispoljavaju kliničke znakove bolesti.

Inkubacija BPJ traje od 2 do 15 dana, no prosječno oko sedam dana.

Akutni oblik bolesti (najčešći u ovaca) karakteriziraju sljedeći klinički znakovi:

• temperatura, obilno slinjenje, depresija, otežano disanje
• u početku serozan (proziran) iscjedak iz nosa koji kasnije postaje gnojan te se suši s tvorbom krasta oko nosnica
• crvenilo i oteklina na nosnicama, ustima, licu, kapcima i ušima koja uzrokuje edem
• jezik može postati hiperemičan i edematozan, u kasnijem tijeku bolesti cijanotičan (plav) te može viriti izvan usne šupljine
• ulceracije i nekroze sluznice usta
• komplikacije u obliku pojave upale pluća
• pobačaji

• pri kraju bolesti razvija se upala papaka s vidljivim crvenilom krunskog ruba te su papci bolni i topli; ovce sa ovakvim promjenama šepaju, ne žele se kretati i stoje pogrbljeno, leže ili pokušavaju hodati oslanjajući se na karpalne i/ili tarzalne zglobove
• uginuća se kod akutnog oblika u prosjeku se javljaju jedan do osam dana nakon pojave
kliničkih znakova.

Diferencijalno dijagnostički potrebno je isključiti bolesti s popisa: slinavku i šap, kugu malih preživača, ovčje i kozje boginje, bolest kvrgave kože te ovisno o kliničkim znakovima i procjeni veterinara i druge bolesti koje nisu na popisu.

Liječenje životinja i preventivne mjere

Ne postoji specifična antivirusna terapija za životinje oboljele od BPJ. Potporna terapija uključuje zbrinjavanje oboljelih životinja (prilagodba načina držanja i hranidbe), terapiju sekundarnih infekcija te, ako je opravdano, primjenu nesteroidnih protuupalnih lijekova.

Kako je BPJ nekontagiozna bolest te se ne širi direktnim kontaktom, mjera izdvajanja oboljelih od zdravih životinja na razini stada nije učinkovita već bi opće mjere trebale biti usmjerene na sprječavanje kontakta između prijemljivih životinja kao domaćina i vektora.

Iznimno, ako životinje zbog izraženih kliničkih znakova pate te im je narušena dobrobit, na prijedlog ovlaštenog veterinara te po nalogu nadležnog veterinarskog inspektora, provodi se usmrćivanje životinja u skladu s propisima iz područja zaštite životinja.

Vektore BPJ u prirodi nije moguće u potpunosti suzbiti pa se mjerama koje se primjenjuju nastoji smanjiti njihov broj. S obzirom na dnevnu aktivnost vektora, zadržavanje životinja u stajama u vrijeme njihove najveće aktivnosti (večernji i ranojutarnji sati) kao i korištenje zaštitnih mreža na prozorima i vratima koje ne propuštaju komarčiće ili su čak impregnirane insekticidom, pokazalo se učinkovitijom preventivnom mjerom.

Korištenje repelenata na životinjama nije u potpunosti učinkovito, no u kombinaciji s drugim mjerama pozitivno djeluje na sprječavanje napada vektora na
životinje.

Komarčići roda Culicoides razmnožavaju se u izmetu (stajski gnoj sa steljom) i u vlažnom tlu, te je stoga pravilno održavanje staja, okoliša objekta i pašnjaka ključno za smanjenje broja mjesta za njihovo razmnožavanje.

Cijepljenje se smatra poželjnom i učinkovitom mjerom kontrole BPJ čiji se pozitivan učinak očituje u smanjenim izravnim i neizravnim gubitcima, smanjenju cirkulacije virusa, iskorjenjivanju BPJ iz određenih područja te omogućavanju nesmetanog premještanja životinja u međunarodnoj trgovini.

Obzirom na široku rasprostranjenost BPJ na području cijele EU i šire, ne provode se masovno organizirane kampanje cijepljenja protiv ove bolesti. U zemljama EU u kojima je bolest trenutno prisutna, cijepljenje se kao mjera zaštite provodi na dobrovoljnoj osnovi, temeljem isključive odluke i o trošku subjekta (posjednika životinje).

Preporučene preventivne mjere za sprječavanje pojave bolesti

Na objektima na kojima se drže prijemljive životinje preporučuje se provedba sljedećih mjera prevencije:

• zatvaranje životinja, gdje je to moguće, u zatvorene i čiste nastambe u vrijeme najveće aktivnosti vektora (večernji i ranojutarnji sati)

• uporaba repelenata i zaštita prijemljivih životinja od napada vektora, u skladu s uputom proizvođača

• onemogućavanje razmnožavanje komarčića uništavanjem mjesta pogodnih za njihovo razmnožavanje. brojnost komarčića najveća je u toplom, vlažnom i blatnom okruženju koje je bogato organskom tvari (npr. izmet životinja, stajski gnoj i korištena stelja, nakupine vlažnog i trulog lišća)

• prije nabave novih životinja, provjeriti informacije o pojavi bolesti na području od kuda se životinje nabavljaju kao i uvjete premještanja te osigurati da se premještaju samo klinički zdrave životinje uz svu propisanu veterinarsku dokumentaciju.

Uz navedene preventivne mjere, preporučuje se cijepljenje životinja protiv utvrđenih serotipova BPJ na području Republike Hrvatske, prvenstveno radi sprečavanja ili ublažavanja kliničke slike te zbog premještanja životinja u međunarodnom prometu ili prema državama članicama EU, ukoliko je potrebno, ovisno o eventualnim uvjetima koje propisuju treće zemlje ili države članice.

Osim navedenih preporuka, subjekti su dužni pratiti zdravstveno stanje životinja i po pojavi kliničkih znakova bolesti ili uginuća odmah obavijestiti nadležnog veterinara.

Također, subjekti su dužni su poštivati osnovne biosigurnosne mjere propisane člankom 13. Naredbe o provedbi i financiranju mjera sprječavanja, kontrole i nadziranja bolesti životinja na području Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 1/23 i 107/25) te su dužni prostor objekata i njihov okoliš držati urednim i čistim, a gnoj redovno sakupljati i odlagati na odgovarajuće zaštićeno mjesto.